Zagreb nastoji riješiti problem koji grad muči desetljećima. Europski gradovi pokazuju da je to moguće
Izmjena željezničkog koridora i uređenje Gredelja mogli bi promijeniti sliku grada, ali i način na koji Zagreb funkcionira
Zagreb bi u sljedećim godinama mogao ući u jednu od najvećih urbanističkih transformacija u svojoj modernoj povijesti. Projekt denivelacije, odnosno podizanja razine željezničkog koridora i uređenja prostora Gredelja, bivše tvornice i velikog industrijskog kompleksa u širem središtu Zagreba, trebao bi riješiti problem koji grad desetljećima dijeli na dva dijela, željezničku prugu koja fizički odvaja sjever i jug. Kako prenosi Jutarnji list, plan uključuje podizanje terena dijela željezničke infrastrukture, gradnju novih prometnih rješenja i otvaranje prostora za razvoj zone Gredelja.
Zašto Gredelj treba iskoristiti?
Danas upravo željeznički prijelazi i prometna zagušenja uz koridor pruge predstavljaju najveći problem u svakodnevnom funkcioniranju grada. Gužve na potezima poput Branimirove, Vukovarske i Savske dio su svakodnevice, a razvoj prostora uz željeznički koridor godinama stagnira zbog infrastrukturnih ograničenja. Cilj ovog projekta je osigurati protočniji promet, manje zastoja i bolje povezivanje različitih dijelova grada. Osim prometnog rasterećenja, nastoji se otvoriti prostor za novu urbanu zonu na području Gredelja, jedne od najvrjednijih neiskorištenih lokacija u Zagrebu.
"Mi mislimo da bi optimalno bilo podignuti željeznicu na stupove, budući da se već nalazi na stupovima na Branimirovoj ulici i na nasipu na dijelu Zapadnog kolodvora. Naprosto produljiti tu kvotu od 120 metara nadmorske visine, što stvara preduvjet za povezivanje prostora Gredelja sa sjevernom stranom", istaknuo je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet.
Prostor Gredelja već se godinama spominje kao potencijalna lokacija za razvoj stanova, poslovnih prostora, kulturnih sadržaja i javnih površina. Upravo zato ovaj projekt nije samo prometni zahvat, nego i urbanistička prekretnica koja bi mogla promijeniti širi centar Zagreba. Sličan model već je viđen u europskim gradovima koji su reorganizacijom željezničkog prometa istovremeno preoblikovali okolne gradske četvrti.
Europski primjeri željezničkog prometa
Beč je reorganizacijom željezničkog sustava i izgradnjom novog glavnog kolodvora uspio transformirati cijeli dio grada oko Hauptbanhofa, dok je Berlin višerazinskim željezničkim sustavom smanjio konflikt između cestovnog i željezničkog prometa. U oba slučaja cilj nije bio samo modernizirati promet, nego i ponovno povezati gradske četvrti koje je infrastruktura godinama razdvajala.
Pariz je željeznicu integrirao u svakodnevni prijevoz kao RER sustav, koji danas funkcionira kao ključna prometna mreža za milijune građana. To su neki od primjera gradova koji su željeznički prijevoz iskoristili za rasterećenje cestovnog prometa. Ovakvi se projekti smatraju dobrima jer istovremeno rješavaju nekoliko velikih problema, promet, kvalitetu života, urbanistički razvoj i očuvanje okoliša.
Kada se željeznički promet odvoji od cestovnog, smanjuju se zastoji na pružnim prijelazima, omogućuje se lakše kretanje pješaka i biciklista te ravnomjerniji razvoj grada. Kvalitetna željeznička infrastruktura prirodno smanjuje potrebu za korištenjem automobila i potiče vožnju javnim prijevozom što dovodi do manjeg zagađenja zraka, a oslobođeni prostor uz koridore mogu se iskoristiti za parkove i zelene površine.
Iskustva europskih gradova pokazuju da ovakvi projekti mogu potpuno promijeniti način na koji grad funkcionira. U Zagrebu će denivelacija željeznice i preuređenje cijelog koridora zahtijevati velika financijska ulaganja, dugogodišnje radove i koordinaciju između Grada Zagreba, države i Hrvatskih željeznica. Urbanisti upozoravaju da parcijalna rješenja ne mogu trajno riješiti problem te da je potreban cjelovit pristup razvoju prostora uz prugu.