Upitna sigurnost zagrebačkih biciklista

“Ne osjećam se sigurno u prometu, većina staza u centru grada je neupotrebljiva, a meni nije nimalo ugodno voziti se po cesti”, kaže student PMF-a Vilim Kinderman.

Od potresa jačine 5,5 stupnjeva po Richteru koji je uzdrmao glavni grad Lijepe Naše prošlo je nešto više od godinu dana. Grad Zagreb se i dalje obnavlja i oporavlja, a promet u njemu od tada, pa do danas, uvelike se promijenio. Kretanje pješaka i biciklista znatno je otežano. Potres je rezultirao povećanom opasnošću od pada dijelova građevina i brojnim fizičkim ograničenjima na pločnicima u vidu skela, nadstrešnica i zaštitnih traka. Većina biciklističkih staza u centru grada je neupotrebljiva, a biciklisti su primorani prilagoditi se nastalim uvjetima i riskirati u prometu.

“Cijela jedna zgrada odlomila se na biciklističku stazu na Zelenom valu. Doslovno, čitav jedan dio biciklističke staze je udubljen i nemoguće ga je koristiti. To je put kojim ja svakoga dana idem od kuće do posla i obrnuto. Primoran sam voziti po cesti. Problemi i rizici s kojima se svakodnevno susrećem su brojni”, kazao je dugogodišnji biciklist David Grubišić.

Osim Davida, Vilim je jedan je od mnogih biciklista koji se prilagođava novim uvjetima. Za njega više nema uobičajene vožnje po nogostupu gdje je označena staza.

“Od kada su skele postavljene, ne možemo biciklima zaobići pješake, pa moramo ići ili po cesti ili sići sa bicikla i gurati ga. Veći dio središta Zagreba je u takvom stanju ”, kazao je student PMF-a Vilim Kinderman.

Slika zagrebačkih nogostupa zatrpanih skelama i zaštitnim trakama osobito je vidljiva na području Donjeg grada. Gundulićeva ulica jedna je od onih na koju je potres ostavio vidljive posljedice. Ona je pravi primjer ulice u centru grada koja sadrži brojna fizička ograničenja na pločnicima i biciklističku stazu koja je u potpunosti neuporabljiva. Pješacima i biciklistima kretanje je otežano, a njihova sigurnost je dovedena u pitanje. Bicikliste i pješake trebalo bi se zaštiti privremenom prometnom regulacijom koja će povećati njihovu sigurnost s obzirom da im je kretanje onemogućeno na površini koja im je namijenjena. Takvih primjena zaštite nije bilo. Za odgovore smo tražili Gradsku upravu.

“Ako je zatvoren nogostup na kojem je pješačko-biciklistička staza, možete se normalno kretati desnom stranom kolnika kao biciklisti, to je nesporno. Postojala signalizacija ili ne, normalno se možete kretati kolnikom, to je po zakonu. Preporuka je da se krećete desnom stranom kolnika”, odgovorila je Darinka Jug iz Ureda za gospodarstvo i energetiku.

Iz Sindikata biciklista upozoravaju na opasnost korištenja kolnika, pri čemu ipak nije postavljena privremena prometna signalizacija. Prometna signalizacija mora odrediti pravac kretanja, kako biciklista tako i pješaka. Tena Šarić Rukavina iz sindikata kazala je kako su pješaci i biciklisti u opasnosti u slučaju da nema takve signalizacije. Dodala je da bi se trebalo označiti privremenu signalizaciju koja će vozače automobila upozoriti da se na kolniku mogu naći biciklisti.

“Nije legitimno, niti jednostavno rješenje samo da se usmeno dopusti biciklistima i pješacima da krenu na kolnik i da se tamo kreću. Biciklistima je čak i zakonski zabranjeno koristiti kolnik ako na nogostupu imaju biciklističku stazu”, kazala je Tena Šarić Rukavina iz udruge Sindikat biciklista.

Signalizacija koja će riješiti problem kretanja biciklista, odnosno omogućiti im propisno kretanje kolnikom, barem na području Donjeg grada, trebala se riješiti elaboratom za uređenje prometa. No, iz Gradske uprave poručuju kako je elaborat za Donji Grad kojim bi se infrastruktura u tom području prilagodila biciklistima, odgođen do daljnjega. Spomenuti elaborat za uređenje prometa u Donjem gradu iz 2018. nije zaživio i već drugu godinu za redom u gradskom proračunu nisu osigurana sredstva za njegovu realizaciju.

“Implementacija toga na području Donjega grada trebala je krenuti u proljeće, no međutim desila se korona, desio se potres. Nakon toga krenulo se s istočnim dijelom Donjeg grada, gdje se je djelomično primijenila implementacija elaborata. Ovdje gdje imate otvorena gradilišta je nemoguće išta implementirati. Nemoguće je raditi nešto na kolniku ili nogostupu kada se ne može ni prolaziti po njemu zbog skela i zgrada u rekonstrukciji", kazala je Darinka Jug iz Ureda za gospodarstvo i energetiku.

Sudeći prema svemu, biciklisti su prepušteni sami sebi. Jedino rješenje je njihova prilagodba okolnostima i uvjetima izazvanima potresom pri čemu trebaju biti oprezni jer pogreške i propusti u prometu mogu biti opasni po život. Dok se grad Zagreb još sanira od potresa, a budući planovi za razvoj infrastrukture čekaju, na biciklistima je da se ponašaju odgovorno u prometu.