09.06.2022., Zagreb - Trg bana Josipa Jelacica. Skrila se medju kante za smece ne bi li se zastitila od vjetra i kise, medju smecem niti je policijski sluzbenici u prolazu nisu zamijetili a njezino stanje prikazuje kako je zivot nije mazio. Iako bas nije bila raspolozena za fotografiranje baka Ljubica bila je raspolozena za razgovor. Tako nam se pohvalila da nakon dvije godine sada ponovo normalno vidi jer su joj dobri ljudi iz bolnice Sveti Duh pomogli i operacijom omogucili da progleda. Inace vrlo skromna i uvijek nasmijana iako zivi u teskim uvjetima svaki put spomene dobre ljude iz crkve Sv. Josipa na Tresnjevci. Oni joj naime cesto pomognu a i nagovorili su je na operaciju ociju. Danas kao i svaki put kada dodje u centar grada ceka svoju prijateljicu, zagrnuta i s mnostvom stvari, kao da citav zivot nosi u tim svojim vrecama, s komadicem hrane u rukama na trenutak je i usnula. A nadamo se da sanja jedan san koji ce se pretvoriti u stvarnost, san o boljem i sretnijem zivotu. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
U PADU I PRIHODI I ŽIVOTNI VIJEK Hrvat se školuje 15 godina, živi 76 i zarađuje dvaput manje od Švicaraca
Desetljeća napretka u kategorijama očekivanog životnog vijeka, obrazovanja i ekonomskog prosperiteta počela su se urušavati od početka pandemije, navodi se u novom izvješću UN-a. U posljednje dvije godine devet od deset zemalja nazadovalo je na UN-ovom Indeksu ljudskog razvoja, a uzroci su covid-19, rat u Ukrajini i utjecaj klimatskih promjena.
Švicarska je ove godine na vrhu indeksa s očekivanim životnim vijekom od 84 godine, s prosječno 16,5 godina provedenih u obrazovanju i prosječnom godišnjom plaćom od 66.000 dolara (495.900 kuna). Posljednji na ljestvici je Južni Sudan gdje je očekivani životni vijek 55 godina, ljudi u prosjeku provedu samo 5,5 godina u školi i zarađuju 768 dolara (5770 kuna) godišnje. Hrvatska je na 40. mjestu. Očekivani životni vijek je 77,6 godina, u školi se prosječno provede 15,1 godina, a prosječna godišnja zarada je oko 30.000 dolara (225.480 kuna). Odnosno, u prosjeku 18.790 kuna mjesečno.
Nazadovanja u većini od 191 zemlje uključene u indeks, osobito u pogledu očekivanog životnog vijeka, vratila su zemlje na razine razvoja zabilježene 2016., preokrenuvši 30-godišnji trend. U SAD-u je, primjerice, očekivani životni vijek pri rođenju pao za više od dvije godine od 2019. U drugim zemljama taj pad je puno veći.
Od uvođenja indeksa mnoge su se zemlje suočile s krizama i nazadovale, no globalni trend se stalno podizao. Prošle godine je indeks sveukupno pao od početka izračuna, a ovogodišnji rezultati učvrstili su taj silazni trend. Dvije trećine bogatih zemalja oporavile su se prošle godine, dok je u većini ostalih zemalja nastavljen pad.
Ovogodišnji indeks temelji se na podacima iz 2021., "no izgledi za 2022. su sumorni", rekao je Achim Steiner, jedan od autora indeksa. Istaknuo je i da se više od 80 zemalja suočava s problemima otplate državnog duga.
"Svjedoci smo dubokih poremećaja, čiji će se kraj pojaviti idućih godina", dodao je.
Indeks ljudskog razvoja uveden je 1990. godine u nastojanju da se promatra dalje od BDP-a kao mjere blagostanja.