SMRTONOSNA SUPERGLJIVICA Globalno zatopljenje stvorilo novu prijetnju za zdravlje
PIXABAY 22.3.2021.
uzimanje laboratorijskih uzoraka u epruveti
FOTO: Pixabay

SMRTONOSNA SUPERGLJIVICA Globalno zatopljenje stvorilo novu prijetnju za zdravlje

Prvi je puta otkrivena je 2009. godine na pacijentu u Japanu

Smrtonosna supergljivica Candidi auris otkrivena je na plaži izoliranoga tropskog otoka i to prvi put izvan bolnice, prenosi Live Science. Otkriće smrtonosne gljivice  izvan bolnica zabrinjava znanstvenike jer je otporna na mnoge postojeće antifungalne lijekove te je njezine infekcije izrazito teško liječiti.

Posljedica globalnog zatopljenja?

Supergljivica može se zadržavati i na površinama, a kako kaže dr. Arturo Casadevall, šef odjela za molekularnu mikrobiologiju i imunologiju u Školi javnoga zdravlja u Baltimoreu, prava je noćna mora kada se pojavi u bolnici. Znanstvenici pretpostavljaju da su klimatske promjene i globalni porast temperature utjecali na adaptiranje Candide auris pa tako ona, za razliku od većine drugih gljivica, može preživjeti u ljudskom organizmu. Glavnu je autoricu studije objavljene u medicinskom časopisu mBio, mikologinju sa Sveučilišta Delhi dr. Anuradha Chowdhary, ova hipoteza potaknula na istraživanja koja bi mogla pomoći u sprečavanju i kontroli širenja supergljivice. Naime, Chowdhary i njezine kolege izolirali su Candidu auris na uzorcima s dviju lokacija. Prva je lokacija bila slana močvara u kojoj nema ljudske aktivnosti, dok je druga lokacija bila plaža gdje ljudi zalaze. Chowdhary tvrdi da je supergljivica s plaže, u usporedbi s ovom iz močvare, otpornija na više lijekova te se lako može povezati s uzorcima viđenim u bolnicama.

Velika prijetnja za javno zdravlje

Tim otkrićem studija podržava teoriju o globalnom zagrijavanju jer se Candida auris uistinu prilagodila visokim temperaturama i nalazi se u prirodi, no ona je tamo mogla dospjeti "ljudskom rukom" ili oceanskim strujama putem otpada. Ipak, ako se potvrdi da je supergljivica uz utjecaj globalnog zagrijavanja prešla na čovjeka te stigla iz prirode, to znači da bi istu stvar mogli učiniti i ostali patogeni. "Ako se potvrdi naša pretpostavka morat ćemo početi mapirati takve patogene da nas ne bi iznenadili kao što nas je iznenadio novi koronavirus", napisao je Casadevall u istraživanju. Dodao je da će ova studija također potaknuti nove potrage za Candidom auris u prirodi te usporedbe s varijantama koje su se pojavile u bolnicama. Ova supergljivica koja zabrinjava znanstvenike  prvi je put otkrivena 2009. godine na pacijentu u Japanu. Kako navodi američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ona može uzrokovati infekcije krvotoka, osobito kod pacijenata s kateterima te cjevčicama za disanje i hranjenje. CDC ju je tako prije dvije godine proglasio velikom prijetnjom za javno zdravlje.

1 / 1