Šesta obljetnica zagrebačkog potresa, što je obnovljeno, a što još uvijek nije
Kako se glavni grad oporavlja od katastrofe koja ga je zadesila 2020. godine
Šest godina nakon potresa Zagreb je realizirao većinu planiranih projekata obnove, ali dio ključnih objekata još uvijek je u radovima. Grad je proveo ukupno 207 projekata, od kojih je 194 završeno, a preostalih 13 i dalje se nalazi u različitim fazama izvedbe. Za obnovu je iz gradskog proračuna utrošeno 25 milijuna eura, a 281,5 milijuna financirano je iz Fonda solidarnosti i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), piše Jutarnji list.
Što je do sad obnovljeno
Najveći dio obnove odnosi se na infrastrukturu i javne objekte koji su već vraćeni u funkciju. U obrazovnom sustavu završena je obnova osam osnovnih i srednjih škola i jednog učeničkog doma, čime su učenici dobili sigurne i modernizirane prostore za nastavu. Također, i neki od fakulteta Sveučilišta u Zagrebu završili su cjeloviti obnovu, poput Fakulteta političkih znanosti, Fakulteta Šumarstva i drvne tehnologije, Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Medicinskog fakulteta.
Od zdravstvenih objekata dovršena je cjelovita obnova Specijalne bolnice za plućne bolesti i Doma zdravlja u Vrtlarskoj ulici. Značajan dio radova obuhvatio je i infrastrukturu pa su sanirani ključni zagrebački mostovi preko Save, poput Jadranskog mosta i Mosta slobode.
Što se tiče prometnica, obnovljene su Sljemenska cesta i Aleja Matije Ljubeka. Završeni su radovi tramvajskih infrastruktura, ZET-ovih objekata te sustavi vodoopskrbe i odvodnje. Grad je također proveo obnovu kulturnih objekata i zgrada gradske uprave, pri čemu se dio projekata nije zaustavio samo na sanaciji štete, nego je uključivao i energetsku obnovu i modernizaciju objekata. Na pripreme koje Zagreb poduzima u slučaju budućih potresa osvrnuo se seizmolog Krešimir Kuk.
"Za sjeverni dio Zagreba mikrozonacija se napravila uz sudjelovanje seizmologije, tektonike, geologije i geodinamike. Dobivaju se vrlo bitni podaci, uključujući i informacije o klizištima i drugim rizicima. Takve analize su izrazito važne i daju informacije za pripremu i buduće potrese", istaknuo je za HRT Kuk.
Što još nije završeno
Unatoč velikom broju dovršenih projekata, obnova još nije gotova. Preostalih 13 projekata uglavnom se odnosi na složenije zahvate, osobito u zdravstvu. Trenutno su u tijeku radovi na još dvjema bolnicama i nekoliko domova zdravlja. Također, prema podacima iz ožujka 2026., preko 40 zgrada fakulteta je u fazi obnove.
Veliki projekti izvan osnovnog paketa obnove koje financira Grad uključuju i obnovu Doma sportova i kina Europa, za koja su potrebna dodatna ulaganja. Radovi su u tijeku i na Muzeju za umjetnost i obrt, a nakon toga kreće i obnova Škole primijenjene umjetnosti i dizajna.
Dio obnove ne odnosi se samo na povratak objekata u prvobitno stanje, nego i na cjelovitu rekonstrukciju koja uključuje jačanje otpornosti na potrese, zbog čega takvi projekti traju dulje. Grad će zato samostalno financirati cjelovitu obnovu OŠ Ivana Gorana Kovačića i XVIII. gimnazije na kojima su radovi već započeli, a uskoro kreće i gradnja Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje, prve namjenski građene plesne škole.
"Jasno mi je da je obnova zgrada dugotrajan i delikatan proces, pogotovo zato što se radi o objektima koji imaju status kulturne i povijesne baštine pa njihova restauracija zahtijeva poseban set znanja, ali nisam zadovoljna s gradonačelnikovom listom prioriteta što se tiče obnove. Radovi na OŠ Ivana Gorana Kovačića i dalje nisu realizirani što predstavlja dodatnu komplikaciju i nefunkcionalnost u svakodnevnom životu učenika", podijelila je Ora, studentica krajobrazne arhitekture i dodala kako misli da postoji velika neujednačenost i kontrast između obnovljenih i neobnovljenih zgrada.
Razgovarali smo s Jadranom, studentom arhitekture, koji smatra da je određen napredak u obnovi vidljiv, ali s obzirom na ogromnu količinu zahvaćenih objekata, sveukupna slika grada djeluje nedovršeno i fragmentirano. Iako je potres kao takav bio velika nesretna okolnost, vjeruje da je pozitivno što se dio projekata provodi kao cjelovita obnova, a ne samo "kozmetička" sanacija.
"S arhitektonskog stajališta, važno je naglasiti da obnova nije samo sanacija štete, nego i prilika za unaprjeđenje standarda gradnje, osobito u smislu protupotresne otpornosti i energetske učinkovitosti", objasnio je Jadran.
Iako broj završenih projekata pokazuje da je Zagreb napravio iskorak u obnovi, završna faza obuhvaća upravo najzahtjevnije projekte. Obnova još uvijek traje, osobito u sektorima poput zdravstva i velikih javnih objekata koji su ključni za dugoročno funkcioniranje grada.