RAT DONIO NESIGURNOST TRŽIŠTA Kotarski: 'Sljedeći korak ECB-a u obuzdavanju inflacije je nepredvidiv'

Inflacija u eurozoni za veljaču iznosila je 5,8 posto što je za 0,7 posto više nego mjesec prije, prema podacima Eurostata. Toliki rast inflacije u jednom mjesecu nikada dosad nije zabilježen. Najvjerojatniji uzrok inflacije je divljanje cijene energenata, konkretno plina i električne struje kao posljedica sukoba u Ukrajini. Uz cijenu energenta koja je rasla za 32 posto, zabilježen je i rast cijena hrane i usluga za 6,2 posto. Ekonomisti predviđaju da nas čeka još inflatornih šokova u budućnosti barem dok traje sukob u Ukrajini, piše Politico. Vice guverner Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos izjavio je da se očekuje i daljnji rast cijena te najavio odgovor ECB-a na ovu krizu, prenosi Financial times. Koji je sljedeći korak ECB-a u obuzdavanju ove inflacije gotovo je pa nepredvidivo, tvrdi Kristijan Kotarski, profesor Međunarodne političke ekonomije s Fakultetu političkih znanosti Zagreb. "Svaki dan prolongacije konflikta unosit će sve veću nervozu na robne burze i podizati stopu inflacije, a s njome i inflacijska očekivanja. Za ECB nema jednostavnih odgovora te je dilema oko monetarne politike u eurozoni ogromna", rekao je Kotarski. U Hrvatskoj je prema podacima Državnog zavoda za statistiku godišnja stopa inflacije za prosinac iznosila 5,5 posto. Uzroci inflacije su identični onim u eurozoni, no hrvatske potrošače inflacija bi mogla posebno pogoditi s obzirom da Hrvati najveći dio kućnog budžeta troše upravo na hranu. Čak 21,4 posto prihoda Hrvati troše na hranu i pića, dok je prosjek Europske unije tek 14,8 posto prema podacima Eurostata. Mnoge građane brine činjenica da će Hrvatska 2023. pristupit eurozoni te da će to značajno povećati ionako visoku inflaciju, no Kotarski smatra da to neće biti slučaj, već će uvođenje eura činiti samo mali dio hrvatske inflacije.