Maturanti najviše vjeruju vojsci (66,8 posto) i znanstvenicima (63,5 posto), a 40 posto ih ne zna što je Ustav. To su samo neki od rezultata
istraživanja o
političkoj pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola, koji su predstavljeni u ponedjeljak na konferenciji održanoj na Fakultetu političkih znanosti.
Podržavaju ZDS, a ne znaju što je Ustav
Ovo je treći put da se provodi istraživanje o političkoj pismenosti srednjoškolaca, a profesor s Fakultetu političkih znanosti
Berto Šalaj je istaknuo da su rezultati očekivani te da se ne razlikuju previše od rezultata istraživanja provedenog 2015. godine. Upotrebu povika "
Za dom spremni" u kontekstu Domovinskog rata podržava 45 posto učenika, a manje od trećine ispitanika smatra NDH fašističkom tvorevinom, dok je više od polovice neodlučeno ili se ne želi izjasniti. Također, rezultati pokazuju da
manje od 60 posto ispitanika zna što je Ustav.
"Hrvatski srednjoškolci od postavljenih 19 pitanja točno odgovore na njih devet - što je manje od 50 posto, a s time
nisam zadovoljan", rekao je Šalaj.
Mali pomak vidljiv je u
rezultatima u segmentu stavova i vrijednosti srednjoškolaca. Primjerice,
smanjio se broj učenika koji smatraju da je homoseksualnost bolest i manji je broj etničke isključenosti. Što se tiče povjerenja u institucije i izvore informacija, 7,2 posto ispitanika vjeruje političkim strankama, a njih 14,7 posto vjeruje Hrvatskom saboru. Također, rezultati pokazuju da tek 46 posto ispitanika zna da je Andrej Plenković sadašnji predsjednik Vlade.
Pomogao bi građanski odgoj?
Iako mladi imaju pristup većem broju digitalnih platformi nego što je to bilo prije pet ili deset godina, a samim time i lakši pristup informacijama, problem se javlja u načinu korištenja
društvenih mreža.
"Nisam očekivao bolje rezultate zato što kroz obrazovni sustav ne učimo mlade o važnosti politike, a ne učimo ih ni kako
kritički koristiti društvene mreže koje su svojevrsni blagoslov, ali i vrlo moćan alat manipulacije", objasnio je Šalaj. Također je napomenuo da društvene mreže nisu najveći problem i razlog slabe političke pismenosti, već je to velika nezainteresiranost mladih osoba, a upravo bi se obrazovnim sustavom trebao potaknuti razvoj aktivnog građanstva.
"Obrazovni sustav bi trebao biti kanal usmjeravanja mladih, a Hrvatska je jedna od rijetkih europskih država koji nema uveden
građanski odgoj, a upravo putem građanskog odgoja bi se trebalo usmjeravati i učiti mlade o kritičkom korištenju društvenih mreža, ali i o medijskoj pismenosti", rekao je Šalaj.
Istraživanje je provedeno na uzorku od
1122 učenika, a provodili su ga Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci, u suradnji s inicijativom za građanski odgoj i obrazovanje.
