Vlada je prošlog tjedna predstavila paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata vrijedan 4,8 milijardi kuna, stoji na stranicama Vlade. Novim paketom mjera limitirat će se cijena električne energije na 9,6 posto i plina na najviše 20 posto.
Vladine mjere uvedene su kao odgovor na rastuću inflaciju, a ekonomski stručnjak Velimir Šonje rekao je da će se inflacija primiriti ako se normalizira situacija na svjetskom tržištu energenata. No, ona jest mirnija od studenog prošle godine naovamo u usporedbi s prethodnim razdobljem.
Prvi put u povijesti
"Cijene hrane jako zavise o troškovima energenata koji se intenzivno koriste u njezinoj proizvodnji, pa problem treba tumačiti u kontekstu cijena energenata koje već dulje vrijeme rastu", rekao je Šonje.
Jedan od uzroka rasta cijena je pandemija koronavirusa koja je uvela nezapamćene poremećaje. Šonje je objasnio da je u vrijeme lockdowna s proljećem 2020. potražnja za energijom na trenutak nestala.
"Panika je bila takva da su terminski ugovori za naftu imali negativnu cijenu, što znači da je prvi put u povijesti prodavač bio spreman platiti kupcu da preuzme uskladištenu naftu zbog kompenzacije troška skladištenja", naglasio je Šonje.
Iako je završetkom lockdowna došlo do "odbijanca" cijene prema gore, napomenuo je ekonomski analitičar, pandemija je ostavila veliki utjecaj na tržište te se ono strukturalno poremetilo. Još jedan od razloga za porastom cijena je i to što, iako je do danas potražnja snažno narasla, ponuda je još uvijek niža nego prije pandemije. Kao razloge Šonje je naveo probleme tijekom posljednjih pet mjeseci koji su se događali u Libiji i u Meksičkom zaljevu jer nitko ne izvozi američki shale oil.
"Također se šuška da nedostaju ulaganja u kapacitete jer nitko više ne želi preuzeti rizik ulaganja u izvor energije koji globalna zelena politika želi istisnuti", naveo je Šonje uz napomenu da za to ne postoje čvršći dokazi.
Niže stope PDV-a
Važno je reći da je jedan od razloga i vječni problem s Rusijom koja plin koristi kao glavni žeton za pozicioniranje i ulaganje, kazao je ekonomski analitičar.
Podsjećamo, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je među mjerama i sniženje stope PDV-a plina i nekih poljoprivrednih proizvoda te subvencije na cijenu plina za kućanstva. Kako bi se spriječila inflacija, ovaj paket mjera predstavljen je za sve slojeve društva, a u paketu najveće rasterećenje, od dvije milijarde i 100 milijuna kuna, građani bi trebali osjetiti zbog nižih stopa PDV-a.
Jedna od privremenih mjera, uvedena na godinu dana, je dodatno smanjenje stopa PDV-a plina na pet posto, a uvode se niže stope PDV-a i na hranu. Tako će se pet posto plaćati na namirnice poput jaja, voće, ribu, svježe meso, jestiva ulja i masti, ali i na poljoprivredni repromaterijal te se tako olakšava poljoprivrednicima u proizvodnji. Ujedno, Vlada je smanjila PDV i na ženske higijenske potrepštine.
