NISMO TRAŽILE Četiri prijavljena profesora i dalje su u radnom odnosu na ADU, prijave još stižu

Potaknuta velikom inicijativom "Nisam tražila" koja broji na tisuće anonimnih svjedočanstava o zlostavljanju, dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković Gamulin zajedno je sa Studentskim zborom ADU-a osnovala radnu skupinu nastavnica, nastavnika i studenata koji putem anonimnog online obrasca prikupljaju podatke o prijavama o mogućim slučajevima zlostavljanja na fakultetu. "Do sada su pristigle 22 prijave. S obzirom na to da primamo prijave i sadašnjih i bivših studentica i studenata, broj prijava je možda i nešto manji nego što sam očekivala, ali pristižu nove i ne mogu procijeniti koliko će ih na kraju biti", rekla nam je Perković Gamulin. Sedam se prijava odnosi na ukupno četiri profesora koji se i dalje nalaze u radnom odnosu na Akademiji, dok se ostale prijave odnose na tri umirovljena, jednog pokojnog profesora te dvojicu bivših vanjskih suradnika Akademije. "Kao što je moguće zaključiti iz gornje računice, neke se prijave odnose na više osoba", rekla nam je dekanica.

Propustili zaštititi studentice

Nakon što je glumica Milena Radulović javno iznijela optužbe za dugogodišnje seksualno uznemiravanje, zlostavljanje i silovanje protiv profesora Miroslava Aleksića u njegovoj privatnoj glumačkoj školi u Beogradu, fakulteti zagrebačkog Sveučilišta potaknuli su studente na anonimnu prijavu bilo kakvog slučaja zlostavljanja, diskriminacije, nasilja i uznemiravanja od strane zaposlenika ili vanjskih suradnika i tako prekinu šutnju. U manjem broju se javljaju studentice i studenti koji sada pohađaju Akademiju, a u većem broju to su bivši studenti i studentice, rekla nam je dekanica. Smatra da je Akademija pokazala odlučnost da na problem odgovori brzo i konkretno te da su mnoge i mnogi to prepoznali. Dosadašnji kanali prijave problematičnih situacija nisu bili dovoljni, dodala je dekanica ADU-a i rekla da će radna skupina nastaviti raditi i ubuduće, a kanal komunikacije, odnosno anonimni online obrazac prijava, ostat će otvoren. Radnu skupina, koju osim dekanice Perković Gamulin čine i prodekan za nastavu Zvonimir Jurić, docentice Hana Jušić i Jasna Žmak te Martina Marasović kao predstavnica Studentskog zbora ADU-a. "Na poziv žrtvama da se jave dobivamo priličan broj prijava bivših i sadašnjih studenata, što, vjerujem, pokazuje da imamo povjerenje velikog broja njih. To mi se u ovom trenutku čini silno važno", objasnila nam je Perković Gamulin. Ipak, postoje i glasovi koji tvrde da su "svi sve znali" i predbacuju im što nisu ranije reagirali. "Nismo svi sve znali, ali to nas, pogotovo ne mene kao dekanicu, zapravo ne opravdava. Bez obzira o kakvim se slučajevima radi, pod kojim su se okolnostima ili u kojem vremenu dogodili, Akademija je, na ovaj ili onaj način, propustila zaštiti studentice i studente", rekla je Perković Gamulin.

Je li trebalo reagirati ranije?

Zvonimir Jurić, prodekan za nastavu na Akademiji smatra da se ovakva inicijativa trebala pokrenuti puno ranije, a za njezino nepokretanje krivi težinu i mučninu teme, tešku dokazivost slučaja zlostavljanja, strah od sukoba, ravnodušnost. "Sve to nisu opravdanja, ali su, vjerujem, razlozi", objasnio nam je Jurić. Dekanica Perković Gamulin slaže se da se trebalo inicirati i prije, no da je za to potrebna izvjesna razina zrelosti društva, atmosfera u kojoj će žrtva moći prevladati sram i strah, ne samo od zlostavljača, nego i od osude okoline i progovoriti o svom iskustvu. "Izgleda da društvo, ne samo u Hrvatskoj, vrlo sporo, kasno, ali ipak - pomalo dostiže takvu zrelost", nadodala je. Dokumentaciju vezanu za pravne procedure vezane uz kazneni progon optuženih osoba u prijavama za seksualno zlostavljanje i uznemiravanje, nakon konzultacija s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Akademija će predati Državnom odvjetništvu, piše Index.hr. "Planiramo skupiti sve pristigle prijave, i one potpisane i one anonimne, i pokrenuti procedure. Komentirat ćemo ih s kolegama iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i onda unutar Akademije, gdje je moguće i gdje treba, pokrenuti disciplinske postupke, a kompletne materijale ćemo dostaviti i Državnom odvjetništvu", rekla je dekanica za Hinu. Dogovoreno je da Akademija i dalje nastavi prikupljati prijave te da taj proces neće stati već će, od sada, biti praksa, prenosi Index.hr.

Vrijeme je da se prekine šutnja

Osim Akademije, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu u Facebook objavi oštro je osudio ovakve slučajeve u našem društvu, posebno u akademskoj zajednici. "Ovim putem želimo pružiti iskrenu podršku svim žrtvama i glasno im reći NISTE SAMI, uz vas su vaši prijatelji, kolegice i kolege studenti i, sigurni smo, cijelo hrvatsko društvo", poručili su iz Zbora. Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu također se obratio bivšim i sadašnjim studentima i pozvao ih na prijavu ako su doživjeli ili imaju ikakav doticaj sa seksualnim uznemiravanjem na fakultetu. Normi Trkovnik, studentskoj pravobraniteljici na Filozofskom fakultetu su se do sada javile četiri osobe s identičnim slučajem zlostavljanja. "Potičem da se još više ljudi javi ako su, nažalost, prošli takvo iskustvo na Fakultetu, mi ćemo učiniti sve da ga pokušamo riješiti", rekla je Trkovnik za Studentski.hr.  Zbor je zaključio da mjesta seksualnom uznemiravanju na Filozofskom fakultetu i u društvu nema. "Vrijeme je da prekinemo šutnju. Vrijeme je da ovakvim iskustvima stanemo na kraj tako da o njima krenemo glasno pričati", stoji u objavi Zbora.

Potrebno je podići razinu zaštite studenata

Jurić nam je potvrdio da će povjerenstvo Radne skupine raditi stalno. "Vjerujem da će ta pomoć vrlo brzo narasti i proširiti se i na još poneku novoosnovanu instancu, u smislu institucionalne podrške na Akademiji", rekao je Jurić. Dogovoreno je da će Akademija u suradnji s Uredom pravobraniteljice osigurati edukaciju u polju rodne ravnopravnosti za svoje zaposlenike, kako bi ih se upoznalo s raznim aspektima ove problematike te kako bi se povrede dostojanstva studentica i studenata ovakve vrste u budućnosti spriječile, objasnila je Perković Gamulin. "Povest ćemo razgovor među nastavnicima i studentima i pokušati utvrditi gdje smo do sada griješili. Razmišljamo i o sustavu edukacija, radionica za nastavnike i studente", dodala je dekanica. Objasnila je da se prije svega trebaju pobrinuti da se sve prijave temeljito obrade, da eventualni počinitelji odgovaraju i da time pošalju jasnu poruku da ADU neće tolerirati bilo koji oblik seksualnog zlostavljanja, diskriminacije i uznemiravanja.

Anketa

Tonči Jukić, student strojarstva

U ovakvim slučajevima priča se uglavnom zataška, a sama žrtva nasilja nastrada. Mislim da je izuzetno hrabar podvig studentica koje su istupile s pričama o seksualnom nasilju. Kako smatram da i dalje živimo u neku ruku patrijarhalnom društvu, a i sami počinitelji zlodjela su na visokim pozicijama, mislim da će se priča vrlo brzo "ohladiti". Smatram da je ispravno vjerovati žrtvama i njihovim pričama.

Marija-Magdalena Pintur, studentica psihologije

Pojedinci si previše dozvoljavaju pa tako misle da imaju pravo ponašati se prema ženama kao prema objektima. Nije važno jesu li u pitanju muškarci ili žene jer niti jedan pojedinac nema pravo ponašati se prema nekome kao prema seksualnom objektu. Tome treba stati na kraj i super je to što ovaj put žrtve javno istupaju i progovaraju o zločinima. Žalosno je što se do sada šutjelo zbog straha od osude, a što se u današnjem vremenu i društvu ne bi trebalo događati.

Klara Rihtar, studentica glume

Drago mi je da je Akademija brzo reagirala, dajući žrtvama mogućnost da anonimno prijave slučajeve zlostavljanja. Mislim da je od velike važnosti ovo što se trenutno događa po umjetničkim akademijama cijele regije jer ipak su to studiji gdje gotovo svaki dan izlažeš svoju intimu. Upravo zato mislim da pojedinci to iskorištavaju i vrše nasilje, pod izlikom da to čine zbog umjetnosti, a u umjetnosti je sve dozvoljeno.

Karlo Hajtić, student novinarstva

Smiješno je da u 21. stoljeću i dalje pričamo o problemu seksualnog nasilja. Smatram da počinitelji takvih zlodjela zaslužuju ne samo osudu od strane društva, već i zakonsku kaznu. Biti žrtva takvog nasilja zasigurno nije lako, a još je teže istupiti u javnost i progovoriti o nečem takvom. Mislim da bi svaki pojedinac u društvu trebao biti potpora svim žrtvama nasilja te ih poticati da progovore o nasilju koje doživljavaju.

Lorena, studentica graditeljstva

Seksualno nasilje smatram povredom ljudskog dostojanstva, a o tom problemu se nerado raspravlja. Isto tako mislim da je svaka žrtva slobodna, štoviše, pozvana progovoriti o zlostavljanju i javno iznijeti ime počinitelja, s obzirom na to da je to zločin kao i svaki drugi. U velikom broju slučajeva, žrtve ne progovaraju zbog straha za vlastitu budućnost, zbog nepovjerenja okoline ili zbog prijetnje počinitelja. Javnost, a posebice mediji bi trebali više progovarati o ovoj temi te na takav način žrtvama osigurati podršku i zaštitu.

Mirna, studentica učiteljskog fakulteta

Mišljenja sam da današnja zajednica i društvo u kojemu živimo rezultiraju jednostavnim zataškavanjem seksualnog nasilja i zlostavljanja. Žrtve su izložene stresu i nametnut im je osjećaj krivnje pa u nekim slučajevima one same sebe i optužuju. Društvo i dalje ima ograničen pogled kad je u pitanju tema seksualnog nasilja, stoga je žrtvama takvog nasilja, izuzeto teško progovoriti o tome.