'NE ODLAZE IMPULZIVNO' Gotovo polovica mladih razmišlja o napuštanju Hrvatske

Gotovo svaka druga mlada osoba razmišlja o odlasku iz Hrvatske, pokazali su rezultati istraživanja "Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji", koje je u srijedu predstavio Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH). "Mladi su podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku", rekao je Domagoj Dalbello iz SSMH-a, koji je predstavio istraživanje.

Društveno angažiraniji manje teže iseljavanju

Jedno od pitanja u istraživanju bilo je vjerojatnost iseljavanja na ljestvici od jedan do deset, a prosječan odgovor bio je nešto viši od četiri. "Bitno je razumjeti da mladi ne odlaze impulzivno, već da je to nešto o čemu razmišljaju i razmatraju opcije prije nego što odu", pojasnio je Dalbello. Mladi u prosjeku žele više djece od prosječnog broja djece u Hrvatskoj, no sama želja ne potiče ih da imaju više djece zbog drugih okolnosti s kojima se suočavaju, objasnio je Dalbello. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a oni u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti / Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL Istraživanje je pokazalo da više od 50 posto mladih glasa na svim izborima, dok ih tek sedam do devet posto nikad ne glasa. Mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem, stoga je jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija. Također, oko 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, iz čega se može zaključiti da su mladi svjesni važnosti političke participacije. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a oni u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Sedam posto mladih ima aktivno članstvo u nekoj političkoj stranci, a ono je povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti.

Negativan utjecaj na gospodarstvo

Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem. "Mladi su primorani iseliti, jer u Hrvatskoj nemaju dobre uvjete. Treba stvoriti uvjete da se ti mladi vrate" za Hrvatsku radioteleviziju je rekao docent na Ekonomkom fakultetu u Zagrebu Marin Strmota. Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji. Oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij. Studiranje, odnosno produžetak školovanja također se može povezati s kasnijim zasnivanjem obitelji. Istraživanje je pokazalo i da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.

Okrenuti povratku, umjesto zadržavanju

Marin Strmota, komentirajući rezultate, upozorio je na to da je udio mladih sve manji pa time imaju sve manji glas u ukupnoj populaciji. "Ako imate rast udjela starije populacije, naravno da se javne politike tada usmjeravaju na stariju populaciju jer to nosi relativno više glasova", rekao je. [caption id="attachment_9020" align="alignnone" width="1920"] Oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij / Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL Istaknuo je da način privlačenja mladih treba biti jasniji i konkretniji, a naveo je i da se ovakva istraživanja trebaju provoditi i na lokalnim razinama jer nemaju sve lokalne jedinice iste mogućnosti, probleme i nasljeđe. Sanja Klempić Bogadi, znanstvena savjetnica na Institutu za migracije i narodnosti, ocijenila je da je država previše okrenuta idejama povrata onih koji su otišli, dok bi prioritet trebao biti zadržati mlade koju su još uvijek tu. U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je lani od 23. rujna do 1. prosinca korištenjem društvenih mreža i e-maila.