Hrvatski politološki razgovori
Aurora Španjić

Jubilarnih 60 godina Hrvatskog politološkog društva

'Najveće bogatstvo je osjećaj zajednice i okupljanja'. Hrvatsko politološko društvo obilježilo 60 godina

Ovogodišnji Politološki razgovori bili su posvećeni političkim izazovima suvremenog svijeta, uključivanju mladih u politološku zajednicu te sjećanju na profesora Vlatka Cvrtilu

Hrvatsko politološko društvo (HPD) ove godine obilježava 60 godina postojanja. Kao strukovna udruga politologa, važnu ulogu u okupljanju i razvoju politološke zajednice ima i danas. Jubilarni rođendan proslavljen je godišnjim skupom Hrvatski politološki razgovori, koji se 5. i 6. studenog održao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

HPD je osnovano 1966. godine u Zagrebu, prvotno pod nazivom Politološko društvo Hrvatske, a temeljne su mu aktivnosti promicanje, poticanje i razvoj politologije te unapređivanje politoloških istraživanja.

Naglasak na povezivanju članova i jačanju zajedništva

Na otvorenju ovogodišnjih Politoloških razgovora o važnosti Društva za povezivanje politološke zajednice govorila je i njegova nova predsjednica, Đana Luša.

“Mnoge od nas uz Hrvatsko politološko društvo vežu osnovne uspomene, prve konferencije, razgovori s kolegama, susreti s mentorima, diskusije koje su se nastavljale i nakon završetka programa i upravo su takvi trenutci ono što jednoj profesionalnoj zajednici daja trajnost i smisao", istaknula je.

Hrvatski politološki razgovori
Aurora Španjić

Prof. dr. sc. Đana Luša, nova predsjednica Hrvatskog politološkog društva

Luša je napomenula da znanstvena zajednica ne nastaje samo objavljivanjem radova i održavanjem skupova, već povjerenjem, kolegijalnošću, otvorenošću prema drugačijem mišljenju i spremnošću da budemo jedni drugima pomoć.

Upravo na povezivanju članova i jačanju osjećaja zajedništva Luša želi graditi svoj trogodišnji mandat na čelu Društva. Kao jedno od najvećih bogatstava HPD-a istaknula je mogućnost godišnjeg okupljanja politologa i novinara, koji na Hrvatskim politološkim razgovorima imaju priliku raspravljati o aktualnim političkim i društvenim pitanjima.

Ovogodišnji skup nosio je naziv "Između kaosa i novog poretka: politika u doba nesigurnosti", a okupilo je tako više od 80 različitih izlagačica i izlagača okupljenih unutar osam tematskih panela, uz plenarnu raspravu i tri okrugla stola čiji je voditelj bio Tihomir Cipek. Raspravljalo se o različitim aktualnim pitanjima, od međunarodnog poretka i međunarodnog prava do demokracije, političke moći, političke komunikacije, krize društvenog ugovora, javnih politika i političkog legitimiteta.

Hrvatski politološki razgovori
Aurora Španjić

Plenarni panel posvećen profesoru Vlatku Cvrtili okupio je njegove kolege koji su se prisjetili njegova znanstvenog rada i doprinosa Fakultetu

Posebna pažnja bila je posvećena i uključivanju mlađih generacija u rad politološke zajednice. U sklopu skupa održan je Model Ujedinjenih naroda (Model UN), simulacija rada tijela Ujedinjenih naroda u kojoj sudionici preuzimaju uloge predstavnika različitih država te kroz rasprave i pregovore pokušavaju pronaći rješenja za aktualne međunarodne probleme.

Sjećanje na profesora Vlatka Cvrtilu

Zasebni plenarni panel u sklopu otvorenja bio je posvećen profesoru Vlatku Cvrtili, hrvatskom politologu, sveučilišnom profesoru i jednom od poznatijih domaćih stručnjaka za geopolitiku, nacionalnu sigurnost i međunarodne odnose, koji je preminuo u travnju ove godine.

Cvrtila je velik dio svoje akademske karijere proveo na Fakultetu političkih znanosti, gdje je obnašao i dužnost dekana od 2008. do 2010. godine. Osim akademskog rada, sudjelovao je i u oblikovanju hrvatske sigurnosne politike, među ostalim kao savjetnik predsjednika Stjepana Mesića za obranu te savjetnik predsjednice Vlade Jadranke Kosor za nacionalnu sigurnost i obranu. 

Hrvatski politološki razgovori
Aurora Španjić

Prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić

"Tijekom dekanskog mandata Cvrtila se suočavao s nekim izazovima koje mi drugi dok smo obnašali dekansku dužnost nismo imali. Tijekom njegova mandata dva puta su se odvijale studentske demonstracije, a kolega Tonči Kursar nekoliko je puta doživio fizičke napade. Osim toga, bio je i jedini dekan koji je vodio sjednicu Fakultetskog vijeća bez oba prodekana koji su završili duže od planiranog unutar SAD-a“, prisjetila se Lidija Kos-Stanišić.

1 / 1