Istraživanje pokazalo da gotovo pola Hrvata namjerno izbjegava vijesti

Čak 48 posto građana u Hrvatskoj povremeno ili često namjerno izbjegava vijesti, a osam posto ih uopće ne prati, pokazalo je istraživanje Agencije za elektroničke medije (AEM) predstavljeno na konferenciji “Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti”.

Ravnatelj AEM‑a Josip Popovac upozorio je da se društvo nalazi u razdoblju u kojem se vijesti, ali i dezinformacije, šire brže nego ikad, dok tradicionalni mediji gube utjecaj. Naglasio je da je u takvom okruženju ključno osigurati “minimum zajedničke stvarnosti” te potaknuti digitalne platforme da korisnicima nude sadržaje od javnog interesa, što smatra važnim za očuvanje demokratskih vrijednosti.

Zamjenik ravnatelja Robert Tomljenović istaknuo je da algoritmi danas uvelike određuju što će građani vidjeti, dok društvene mreže razbijaju zajednički javni prostor na mnoštvo paralelnih informativnih “mjehurića”. Istodobno, sve je više ljudi koji aktivno izbjegavaju vijesti.

Državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl podsjetio je da se konferencija održava u sklopu projekta financiranog iz NPOO‑a, koji uključuje uspostavu mreže fact‑checkera i veću transparentnost financiranja medija. Cilj je, kaže, jačanje profesionalnog novinarstva i vraćanje povjerenja publike.

Zašto građani izbjegavaju vijesti

Rezultate istraživanja predstavili su profesor Ivan Burić s Fakulteta hrvatskih studija i profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti. Podaci pokazuju da gotovo 60 posto građana rijetko ili nikada ne traži vijesti namjerno, nego do njih dolazi slučajno.

Tri su glavna razloga namjernog izbjegavanja vijesti, prije svega emocionalna iscrpljenost i anksioznost zbog negativnog sadržaja, zatim doživljaj neprofesionalnosti medija te i opća nezainteresiranost za društvena zbivanja.

Četrdeset posto ispitanika izbjegava političke teme, a svaki četvrti vijesti povezane s ideološkim i svjetonazorskim raspravama. Generacija Z prednjači u nenamjernom izbjegavanju vijesti, dok je Generacija Y sklonija dugotrajnom i učestalom izbjegavanju. Istraživanje pokazuje i da bi veći udio pozitivnih vijesti potaknuo mlađe građane na češće informiranje.

Kako se različite generacije informiraju

Generacije Z i Y najviše se oslanjaju na portale i društvene mreže, imaju pasivan odnos prema vijestima i češće ih izbjegavaju. Starije generacije i dalje više prate tradicionalne medije.

Povjerenje u novinare ostaje nisko, prosječna ocjena je nešto više od dva i pol, na ljestvici od jedan do pet. Građani više vjeruju znanstvenicima, a manje PR‑stručnjacima. Senzacionalizam i trivijalni sadržaji u medijima snažno doprinose izbjegavanju vijesti.

Istraživanje je potaknuto nalazima Reutersova Digital News Reporta, prema kojem je Hrvatska godinama među državama s najvišom razinom izbjegavanja vijesti. Provedeno je u travnju na reprezentativnom uzorku od 1014 punoljetnih građana.

Na konferenciji se raspravljalo i o tome kako algoritmi društvenih mreža sve više određuju što publika vidi, stvarajući personalizirane verzije stvarnosti. Govornici su upozorili na netransparentne mehanizme koji potiču emocionalno nabijen sadržaj, dok smanjuju vidljivost informacija od javnog interesa.

Profesor Paolo Gerbaudo govorio je o fragmentaciji javnosti uzrokovanoj algoritamskim promjenama, dok je profesorica Ruth Palmer istaknula da izbjegavanje vijesti dugoročno šteti demokraciji. Predstavljeno je i hrvatsko izdanje njihove knjige “Izbjegavanje vijesti“.