Hrvatska dobila prvu predsjednicu Vrhovnog suda

Hrvatski sabor potvrdio je Mirtu Matić za novu predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Za njezino imenovanje glasalo je 120 zastupnika, dok su protiv bili Nino Raspudić i Marija Selak Raspudić.

Matić tako postaje prva žena u hrvatskoj povijesti na čelu Vrhovnog suda, najviše pravosudne institucije u državi. Na toj će funkciji naslijediti Radovana Dobronića, koji je preminuo u ožujku prošle godine, nakon čega je sud više od godinu dana bio bez stalnog predsjednika. U međuvremenu je dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice obavljala Gordana Jalšovečki.

Nova predsjednica dolazi s Visokog trgovačkog suda, gdje je obnašala sudačku dužnost, a ranije je radila i na Trgovačkom sudu. Uz vođenje Vrhovnog suda, preuzet će i dužnost predsjednice Državnog izbornog povjerenstva. Mandat joj traje četiri godine, a prije stupanja na dužnost mora položiti prisegu pred predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Izbor Matić dolazi nakon višemjesečnih političkih prijepora i čak tri javna poziva za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Proces je obilježilo neslaganje između predsjednika Republike Zorana Milanovića, Vlade i HDZ-a te dijela oporbe. Vladajući su mjesecima odgađali raspravu o kandidatima, povezujući izbor predsjednika Vrhovnog suda s imenovanjem sudaca Ustavnog suda, za što je potrebna dvotrećinska većina u Saboru.

Na posljednji javni poziv, uz Matić, kandidirali su se i profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandra Maganić te odvjetnik Šime Savić. Predsjednik Republike, koji je jedini ovlašten predlagati kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, na kraju je Saboru predložio upravo Mirtu Matić.

Današnje glasanje označilo je završetak postupka koji je trajao 14 mjeseci, tijekom kojih je pitanje izbora čelnika Vrhovnog suda često bilo predmet političkih sukoba i rasprava o odnosu izvršne i sudbene vlasti u Hrvatskoj.