Francuska na ulicama: može li Macron smiriti bijes građana?

Francusku potresa val prosvjeda izazvan nezadovoljstvom građana rastućim troškovima života, stanjem javnih usluga i problemima u školstvu. Okupljanja su u pojedinim gradovima prerasla u nasilne nerede, pljačke i vandalizam, zbog čega vlasti najavljuju pojačane sigurnosne mjere. 

Iza nereda krije se dublje nezadovoljstvo

Francuski predsjednik Emmanuel Macron odbio je ostavku ministra unutarnjih poslova Laurenta Nuneza nakon nasilja tijekom vikenda. Vlada je najavila angažiranje dodatnih sigurnosnih snaga, uključujući pripadnike vojne operacije Sentinelle, koji bi trebali preuzeti dio zadaća osiguranja i omogućiti policiji da se usredotoči na održavanje javnog reda i mira. 

Ipak, prikaz prosvjeda nije jednoznačan. Dok dio medijskih izvještaja i službenih izjava naglašava pljačke, požare i sukobe s policijom, francuske influencerice Laureline  i Eloïse na TikToku ističu i mirne demonstracije te nezadovoljstvo studenata. U svojim objavama kritiziraju turiste koji vrijeđaju prosvjednike bez razumijevanja društvenog konteksta, poručujući da Francuska nije turistički zabavni park, nego zemlja u kojoj ljudi žive i bore se za bolje uvjete.

Što slijedi nakon vikenda nasilja?

Daljnji razvoj krize u Francuskoj mogao bi ovisiti o tome hoće li vlast uspjeti spriječiti nove nerede, a istodobno odgovoriti na nezadovoljstvo građana. Za subotu, 24. listopada, najavljeni su novi prosvjedi Žutih prsluka u Parizu, kao i okupljanja učenika koji traže veća ulaganja u obrazovanje. Predsjednik Emmanuel Macron najavio je pojačane sigurnosne mjere, a vlada priprema veći angažman policije i dodatnih snaga kako bi spriječila ponavljanje nasilja.

Ipak, strože sigurnosne mjere same po sebi ne moraju riješiti probleme koji su potaknuli prosvjede. Premijer Sébastien Lecornu razgovarao je sa sindikalnim predstavnicima o mogućim odgovorima na krizu, no zasad nisu objavljene konkretne nove mjere koje bi odgovorile na zahtjeve prosvjednika. Sindikati pritom upozoravaju da se pravo na mirno okupljanje ne smije poistovjećivati s nasiljem i uništavanjem imovine.

Između nereda i dijaloga

Jedan od mogućih scenarija jest smirivanje napetosti ako vlast uspije osigurati javni red i ponudi konkretne odgovore na zahtjeve građana. Ako se to ne dogodi, novi prosvjedi mogli bi dodatno produbiti sukob između vlasti i dijela stanovništva te povećati politički pritisak na Macronovu administraciju. Ishod će ovisiti i o tome hoće li različite skupine prosvjednika uspjeti uskladiti svoje zahtjeve, s obzirom na to da pokret okuplja građane s različitim interesima i političkim ciljevima.

Zasad nije moguće pouzdano predvidjeti hoće li najavljena okupljanja dovesti do novih sukoba ili će proteći mirnije. Ono što je jasno jest da će francuske vlasti morati istodobno odgovoriti na dva izazova: spriječiti nasilje i pokazati da su spremne ozbiljno razmotriti razloge nezadovoljstva. Način na koji će se nositi s tim izazovima mogao bi utjecati ne samo na daljnji tijek prosvjeda nego i na političke odnose u Francuskoj uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.