Femininologija u Zagrebu kroz umjetnost otvara prostor za promišljanje ženskog identiteta
Umjetnici iz Hrvatske i Italije u 12. izdanju međunarodne izložbe propituju rodne stereotipe, društvene obrasce i višeslojnost ženskog iskustva
U Aarheološkom muzeju u Zagrebu 13. listopada održano je svečano otvorenje 12. izdanja međunarodne izložbe "Femininologija" koja kroz suvremeno umjetničko stvaralaštvo propituje položaj žene u društvu, rodne stereotipe i različite aspekte ženskog identiteta. Ovogodišnje izdanje okuplja umjetnice iz Hrvatske i Italije te predstavlja radove ukupno 20 autorica i jednog umjetničkog kolektiva.
Izložba je koncipirana kao promišljanje kolektivnih nesvjesnih obrazaca koji ženu svode na pasivnu ulogu unutar obitelji, pritom ističući njezinu višestrukost i kreativnu snagu. Ovogodišnje izdanje izložbe osmislila je, s talijanskom kustosicom Elenom Agosti, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Sanda Stanaćev Bajzek.
Nesvjesni obrasci koji ženu svode na pasivnu ulogu
Glavna ideja projekta je istaknuti iscjeliteljsku moć umjetnosti i približiti teme mitologije, ženskog tijela, društvene emancipacije, ali i osobnih iskustava umjetnica čije je raznoliko stvaralaštvo rezultiralo bogatom izložbom.
"Namjera mi je bila preispitati kolektivne nesvjesne obrasce koji ženu svode na pasivnu ulogu unutar obiteljskog nukleusa, afirmirajući njezinu višestrukost kao temeljni model osobne transformacije i društvene emancipacije", naglasila je Stanaćev Bajzek.
Samo ime izložbe dolazi od latinske riječi femininum koja označava sve ono što je ženskog roda. Taj naziv je odabran kako bi se skrenula pozornost na ženski rod kao važan jezični i simbolični okvir pa samim time povezuje jezik i umjetnost i označava prostor u kojem se žensko iskustvo i stvaralaštvo stavljaju u središte. Izložba, međutim, nije feministički pamflet, nego istražuje različite slojeve ženskog identiteta i propituje stereotipe koje žene svode na uske, unaprijed zadane uloge.
"Autorski angažman okupljenih umjetnica varira od radikalnog vizualnog aktivizma pa do suptilnih mikronarativa, dokazujući da velike teme nisu ni muške ni ženske, da nemaju rodni predznak", objasnila je Stanaćev Bajzek.
Suradnja hrvatskih i talijanskih umjetnika
Cilj ovogodišnjeg izdanja je jačanje dugoročne suradnje Hrvatske udruge likovnih umjetnika i likovnih kritičara (HULULK) s talijanskim kulturnim institucijama, ponajprije s Muzejom Villa Lattes iz Trevisa i općinom Istrana.
Stoga su se publici obratili i talijanski veleposlanik Paolo Trichilo te Gian Luca Borghese, direktor Talijanskog kulturnog centra, koji je naglasio da ova suradnja nadilazi puku razmjenu programa već stvara temelje za profesionalno povezivanje institucija i umjetnika dviju zemalja.
U ime Arheološkog muzeja dobrodošlicu je poželio Tomislav Bilić te je istaknuo kako im je zadovoljstvo po treći put zaredom ugostiti ovaj međunarodni projekt.
Hrvatske sudionice su Marija Boban, Andreja Hojnik Fišić, Irena Gayatri Horvat, Barbara Jugovac, Jelena Martinović, Martina Muraro, Jasmina Pacek, Jagoda Popović, Tara Beata Ratz, Gabrijela Šimić i Margareta Vidmar, a talijanske Marina Mabe Bertagnin, Mariarosaria Caramia, Elisabetta D'Arienzo, Silvia Di Piazza, Dagmar Friedrich, Raffaella Rivi, Angelica Tulimiero, Francesca Dafne Vignaga, Alice Walczer Baldinazzo te umjetnički kolektiv CLEANART-Le tessitrici d'acqua.
U sklopu programa održana je i art-terapeutska radionica o mentalnom zdravlju suvremene žene, a Femininologija 2026. ostaje otvorena do 31. listopada, pružajući zagrebačkoj publici priliku za susret s različitim umjetničkim perspektivama i promišljanje o ulozi žene u suvremenom društvu.