Četrnaesta Komunikološka škola donijela nova znanja i iskustva mladim studentima. Ove godine učili su o kriznoj komunikaciji
Brojni predavači i sami nekada bili polaznici KŠMH pa su znanja prenosili iz perspektive nekadašnjih sudionika programa
U Hrvatskoj Kostajnici od 26. do 29. listopada održana je 14. Komunikološka škola Matice hrvatske (KŠMH) pod nazivom "Od neprilike do prilike: komunikacija u kriznim vremenima", u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici i Odjelom za medije Matice hrvatske.
"Tema nije toliko zastupljena u redovnom studijskom programu, a komunikološkom školom želimo studentima dati drugačije nove vještine koje nisu toliko zastupljene tijekom njihovog uobičajenog studijskog programa," naglasila je voditeljica programa, Jelena Gazivoda.
Posebnost ovogodišnje škole bila je i u tome što su brojni predavači i sami nekada bili polaznici Komunikološke škole Matice hrvatske pa su svoja znanja i iskustva prenosili iz perspektive nekadašnjih sudionika programa.
"Prije 15. godina na Komunikološkoj školi upoznao sam se s Maticom hrvatskom i s Vijencem te postao suradnik, kasnije sam prošao sve stepenice u uredništvu skroz do glavnog urednika. Tako i mi danas otvaramo svoje stranice mladim generacijama", istaknuo je glavni urednik Vijenca, Goran Galić.
Hrvatska Kostajnica kao poligon za kriznu komunikaciju
Već prva predavanja otvorila su pitanja o promjenama u medijskom prostoru i izazovima s kojima se susreću svi sudionici komunikacijskog procesa. Jasna Vaniček-Fila, pročelnica Odjela za medije Matice hrvatske, izlagala je o medijima nekada i danas, ali i o njihovoj budućnosti te odgovornosti novinara prema publici, dok je Goran Galić predstavio Vijenac, dvotjednu novinu za kulturu, koja svaki drugi četvrtak čitateljima donosi vijesti, kroniku i kritiku kulturnog i umjetničkog života u Hrvatskoj.
"Vijenac je središnji hrvatski list za kulturu i umjetnost, koji je obnovljen 1993. na tradiciji slavnog Šenoinog '"Vienca" iz 19. stoljeća, koji je bio središnji list hrvatske kulture 19. stoljeća", naglasio je Galić te predstavio što se sve može naći u Vijencu, poput kritika novih predstava, filmova, izložbi, kao i sve ono što čini kulturni život Hrvatske.
Dani provedeni u Hrvatskoj Kostajnici bili su prilika za upoznavanje i umrežavanje te stjecanje novih novinarskih znanja i znanja o ulozi komunikacije u kriznim situacijama. Četiri dana nisu bila ispunjena samo predavanjima i radionicama., jednako važan dio iskustva bilo je upoznavanje Hrvatske Kostajnice i njezine kulturne i povijesne baštine.
Predsjednica lokalnog Ogranka Matice hrvatske Marija Krupić približila je polaznicima posebnosti kraja, a polaznici su posjetili i spomen-obilježje Gordanu Ledereru, hrvatskom fotografu i TV-snimatelju koji je jedna od prvih i najpoznatijih žrtava agresije na Hrvatsku.
Hrvatska Kostajnica grad je koji je kroz svoju povijest prošao kroz mnoge prirodne i financijske nepogode pa je bio pogodna lokacija za ovogodišnje izdanje KŠMH na temu kriznog komuniciranja. Tako je gradonačelnik Dalibor Bišćan predstavio izazove odnosa s medijima na primjeru lokalne samouprave, dok je Stipo Mandić govorio o radu Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave zagrebačke.
Spomen-obilježje Gordanu Ledereru, fotografu i TV-snimatelju koji je jedna od prvih i najpoznatijih žrtava agresije na Hrvatsku
Studenti su sudjelovali i u praktičnim radionicama
Osim domaćih primjera, program je obuhvatio i europsku perspektivu. Jelena Ukas iz Europske komisije u Bruxellesu upoznala je polaznice s mogućnostima koje europske institucije nude mladima, dok je profesor Hrvoje Jakopović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predstavio specifičnosti krizne komunikacije u turizmu.
Posebno vrijedan dio škole činile su praktične radionice. Na medijskom treningu, koji su vodili Jelena Gazivoda i Mirko Cvjetko, polaznici su se upoznali s pripremom za javne nastupe, načinima predstavljanja pred kamerama i izazovima komunikacije s medijima.
"Jedna od radionica bila je nastup u medijima, dakle polaznice su imale priliku nastupiti pred kamerom. Nekima je bilo prvi put da su sebe vidjeli na kameri, za njih je to bilo jedno novo iskustvo i vjerujem vrijedno iskustvo koje potiče zajedništvo", rekla je Gazivoda.
Ana Kranjčić iz Matice hrvatske održala je radionicu o organizaciji događanja i protokolu, a Anamarija Mrkonjić, urednica rubrike za mlade u Vijencu, govorila je o prepoznavanju i stvaranju prilika. Četverodnevni program završio je dodjelom svjedodžbi.
"Dojmovi studentica jako su pozitivni, želimo da nam se i druge godine prijave studenti s raznih fakulteta jer mislimo da je to dobra prilika za umrežavanje i upoznavanje kolega s drugih srodnih fakulteta i sveučilišta", istaknula je Gazivoda.
Podsjetimo, Komunikološka škola Matice hrvatske pokrenuta je 2008. godine s ciljem pružanja dodatnog obrazovanja studentima novinarstva i komunikologije. Tijekom dosadašnjih 13. generacija, u školi je sudjelovalo više od 150 studenata, od kojih su neki danas ostvarili karijere na vodećim pozicijama u medijima, akademskoj zajednici i poslovnom sektoru.
