"Budući novinari i politolozi, vi ste GOAT! Bez vas ne bi znali što je u politici i novinarstvu cap, a što niije", poručuju učenici kreatori rječnika generacije Z

Iako se o generaciji Z nerijetko priča kao onima koji su stalno na mobitelima, ništa ih ne zanima, nemaju vremena za razgovor, a još kada govore pričaju nekim nepoznatim rječnikom, dakle totalno upside down generacija, petero učenika Osnovne škole Vidovec kod Varaždina mijenja tu perspektivu svojim rječnikom proglašenim i nagrađenim kao jednim od najboljih projekata građanskog odgoja u Varaždinskoj županiji.

​Kroz projekt pod nazivom "Profesionalna vršnjačka služba", tim od petero učenika osmog razreda kojeg čine Filip Cafuk, Iva Zagorec, Luka Pavleković, Manuela Kukec i Veronika Vešligaj, uz mentorstvo socijalne pedagoginje Doris Matučec, osmislio je i realizirao ideju koja je od lokalne školske inicijative prerasla u nacionalni hit rječnik pod nazivom "Roditelji 2.0 – Generacija Z bez tajni". Inicijativa je krenula od učenika koji su pokucali socijalnoj pedagoginji na vrata kada su čuli da ponovno kreće projekt građanskog odgoja te zajedničkim snagama krenuli u pripremu rječnika.

Radili su na pripremi tijekom listopada, studenog i prosinca prošle godine pa onda do početnih aktivnosti koje su bile tijekom cijelog projekta. Nakon pripreme slijedila je provjera i dorada, a zatim se i srednje škole pitalo koriste li neke od tih izraza. U konačnici rječnik je lektorirala učiteljica hrvatskog jezika Kristinka Štefan. 

​Sve je započelo naizgled jednostavnim problemom koji se svakodnevno događa u domovima gdje roditelji i tinejdžeri govore istim jezikom, a uopće se ne razumiju. Tinejdžerski sleng, prožet anglizama i dinamičnim izrazima iz online svijeta, za odrasle često zvuči kao nepoznata šifra, a umjesto jaza osmaši su odlučili izgraditi most prema odraslima.

Od anketiranja do podrške, projekt koji mijenja školsku, ali i lokalnu svakodnevicu

​Iako je rječnik privukao najviše pozornosti javnosti i medija, priča iza projekta ima znatno dublje korijene. Sve je krenulo anketom na početku prošle školske godine kojom su učenici željeli identificirati ključne probleme u svojoj školi. Pokazalo se da mnogima nedostaje kvalitetan sustav podrške za učenje, koncentraciju i nošenje sa svakodnevnim stanjem u obitelji.  

​"Sustav podrške u školi postoji, no učenici su ga željeli unaprijediti, dok su onaj u obitelji htjeli dodatno potaknuti jer nikada ne znate kakva je situacija kod nekoga u obitelji“, objašnjava mentorica i socijalna pedagoginja Doris Matučec.  

​Aktivnosti su stoga bile podijeljene u tri međusobno povezana smjera, jačanje tinejdžera, jačanje roditelja te zajedničke aktivnosti koje su ih povezivale  

​Za vršnjake su pokrenuli "Edu - Klub za učenje", naziv namjerno odabran jer, za razliku od instrukcija, zvuči cool i privlači više učenika. Postojeće školske sandučiće pretvorili su u mjesta za pitanja i savjete, a za introvertirane učenike kreirali su posebnu, anonimnu e-mail adresu. U suradnji sa Školom brzog čitanja i mudrog učenja Varaždin organizirana je i radionica za više razrede o metodama učenja i koncentraciji, gdje je više od 80 učenika u jednoj učionici u potpunoj tišini upijalo savjete.  

Nadalje, socijalna je pedagoginja uz učiteljicu informatike održala​ edukacije za roditelje o održavanju dobrih odnosa s tinejdžerima te predavanja o izazovima digitalnog svijeta i umjetne inteligencije.

Od Paint and Unite do turnira generacija

​Posebnu vrijednost projekta činile su aktivnosti koje su spojile obje generacije, naglašava Matučec. Radionica oslikavanja "Paint and Unite", zamišljena po uzoru na popularni Paint and Wine koncept, okupila je oko 60 učenika i roditelja.  

​"U suradnji s učiteljicom likovne kulture stvorili smo 'zonu sigurnosti' kako se roditelji ne bi osjećali nesigurno zbog svojih crtačkih vještina. Najjednostavnije stvari ispadnu najbolje, na jednom papiru roditelji i djeca ocrtavali su svoje dlanove i ukrašavali ih raznim tehnikama. Odaziv je bio fantastičan", prisjeća se Matučec.  

​Nakon toga uslijedio je i "Turnir generacija" u odbojci, nogometu, stolnom nogometu i badmintonu, ali i igri koja je obilježila odrastanje mnogih.

​"Najveću popularnost je ipak imao graničar. Možda je to zbog tog nekog osjećaja povratka u klupe, pa svi smo igrali graničar kad smo bili u školi. Tako da je graničar zaista bio najveći hit", dodaje socijalna pedagoginja.

Dodaje i da su nakon svake radionice i turnira učenici pitali kada će to ponoviti, stoga zaključuje da ponekad možda samo fali inicijative i prilike u ovom užurbanom životu, a ovi mladi ljudi dokazali su da dobro prepoznaju potrebe svoje zajednice.​

Prema riječima socijalne pedagoginje mladi autori rječnika imali su veliku želju kao osmaši ostaviti nešto budućim generacijama, odnosno ostaviti trag u svojoj školi.

"Jako su i pojedinačno dosta zreli za svoje godine. Ambiciozni su, žele mijenjati stvari, jako su kritični što god mi mislili o toj gen z generaciji, da su jako moderni, da možda neke vrijednosti nisu baš ok posložene, barem si ja tako često, kao milenijalac, znam misliti da je svijet trenutačno upside down, ali jako promišljaju o tome da bi htjeli mijenjati svijet, društvo, da bi htjeli da se neke stvari bolje primjećuju, od politike pa do nekih promjena koje smatraju da bi oni sami mogli napraviti u svojoj obitelji i društvu", ističe Matučec.

Kako su mladi osmaši doživjeli vlastiti rječnik te reakcije ravnatelja 

​Sami autorice i autori rječnika naglašavaju kako je glavna motivacija bila premošćivanje komunikacijske barijere u vlastitim domovima.  

​Luka Pavleković objašnjava kako ih roditelji često nisu razumjeli jer se jednostavno nisu updateali na nove riječi s interneta i društvenih mreža, pa su ih učenici odlučili odvesti u svoj svijet, osnažiti međusobnu komunikaciju, u končanici poboljšati odnos roditelja i tinejdžera.

"Pa reakcije roditelja na prvu bile su čudne jer nisu znali što riječi znače te su rekli da pričam normalno, ali sad daleko najdraža riječ im je chillati, a naša najdraža riječ bila bi mooganje", ističe učenik Filip Cafuk.

​Kreativnost mladih došla je do punog izražaja i tijekom samog predstavljanja rječnika. Jedna od autorica, Veronika Vešligaj ističe kako su cijeli program osmislili tako da riječima iz rječnika prožmu svakodnevni govor i publici uživo prikažu njihovu primjenu. Pripremili su i glazbeni dio jer generacija Z u svemu traži poveznicu, baš kao što na satu svi polude i mašu rukama čim učiteljica spomene stranicu 67, što je postalo njihova interna fora.  

Tijekom predstavljanja rječnika u školi, a zatim i na dodjeli nagrade za najbolji projekt građanskog odgoja u Županiji, mogli su čuti i kako njihovi učitelji, učiteljice, ravnatelj pa i župan koriste riječi iz njihovog rječnika.

​"Iskreno, nismo očekivali da će župan tako reagirati na naš rječnik, no drago nam je što smo uspjeli podijeliti izraze naše generacije i s odraslima jer smo se tako povezali i sa starijima od nas. Možemo reći da se na taj način nekako osjećamo shvaćenije od strane odraslih, ali vjerujemo da je i njima lakše komunicirati s nama",  Manuela Kukec  

Učenica Iva Zagorec svoju je zrelost i promišljenost o svijetu sažela u poruci riječima generacije Z, upućenoj studentima novinarstva i politologije.

​"Budući novinari i politolozi, vi ste GOAT! Bez vas ne bi znali što je u politici i novinarstvu cap, a što nije. Moram priznati vaš overall drip je bussin, baš kao i vaš vibe! Neki su današnji političari i novinari totalno delulu, zato nemojte odustati od vaših ciljeva i budite budući green flag ove naše države!", poručuje autorica.​

Podrška ravnatelja Osnovne škole Vidovec, Predraga Mašića, bila je prisutna od samog početka.

​"Bio sam oduševljen prijedlogom i nestrpljivo sam čekao tiskanje. Da će upotreba riječi kojima se služi Generacija Z smanjiti međugeneracijski jaz, vidjelo se već na predstavljanju rječnika. Naime, aktivna upotreba tih izraza od strane nas odraslih izazvala je veliko oduševljenje učenika. Ovaj projekt je svakako pomogao nama odraslima da bolje razumijemo njihov "svijet", odnosno njihovu "spiku". Između današnjih osmaša i npr. mene, razlika je 47 godina, što nije nezanemarivo", ističe ravnatelj.  

​Rječnik je tiskan u 600 primjeraka i već postoji potreba za daljnjim tiskanjem, a u perspektivi će se svakako nastaviti dopunjavati izdanja.

Na pitanje o najzanimljivijem izrazu iz rječnika, ravnatelj izdvaja NPC (Non-Player Character), što u prijevodu označava osobu bez osobnosti ili bezveznjaka.

Projekt koji spaja građanski odgoj i svakodnevicu mladih

Ravnatelj Osnovne škole Vidovec ističe kako je spajanje svakodnevice mladih i građanski odgoj i glavni cilj projekta građanskog obrazovanja diljem Županije.

"To je i bio cilj Varaždinske županije, koja je prije pet godine počela financirati projekte građanskog odgoja u osnovnim i srednjim školama Varaždinske županije. Da bi projekti građanskog odgoja u školama naše Županije postajali sve kvalitetniji, Varaždinska županija prošle godine započela je suradnju s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku, koji također sustavno ulaže u osnaživanje mladih kako bi što ranije postali nositelji pozitivnih promjena u svojim zajednicama. Drugim riječima, mlade se potiče i educira da budu sposobni prepoznati izazove u svojoj zajednici te osmisliti inovativne odgovore tim izazovima", ističe ravnatelj.

Time je ta županija prva i jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja provodi takve projekte, a s UNICEF-om su uveli i radionicu UPSHIFT metodologije. Takvom se metodologijom nastoji razvijati građanstvo i poduzetništvo u ranijoj dobi.

​Kroz UPSHIFT, učenici i mentori prolaze kroz pet ključnih faza, od izrade "stabla problema" (analiza uzroka i posljedica), preko kreiranja takozvanih persona (simulacija stvarnih korisnika i njihovih mini-konflikata), razvoja ideja i izrade prototipa, pa sve do samog pitchiranja (predstavljanja) ideje javnosti. Stručni su pojmovi ostavljeni u originalnim anglicizmima kako bi se mladi pripremili za stvarni poduzetnički i poslovni svijet.​ 

​Dekodiranje jezika i treba li se bojati slenga?

​Strah od gubitka materinjeg jezika i poplave anglicizama česta je tema među odraslima, no učitelji i stručni suradnici iz OŠ Vidovec naglašavaju da mjesta panici nema.  

​"Učiteljica hrvatskog jezika lektorirala je materijale i istaknula da nema straha za naš jezik. Učenici na nastavi i dalje vrlo dobro znaju pravila i zdušno koriste naš domaći 'kaj'. Ovaj rječnik nije zamjena za standardni jezik, već dekodiranje, prijevod s tinejdžerskog na roditeljski kako bi se smanjili ti mali konflikti", objašnjava socijalna pedagoginja.

​Ono što je najvažnije, sleng se mijenja na tjednoj, pa i dnevnoj bazi, a zbog te podložnosti promijeni socijalna pedagoginja napominje da bi update njihovog rječnika trebao možda već i sada. Stoga, neka buduća ideja bila bi digitalna baza s QR kodom koja će se moći svakodnevno nadopunjavati.  

​Odnos je temelj svega, kao poruka za kraj

​U vremenu u kojem umjetna inteligencija i društvene mreže napreduju brže nego što ih roditelji mogu pratiti, ovaj tek naizgled mali projekt iz Vidovca, koji stane u džep, poslao je najvažniju poruku, tehnologija se ne može zaustaviti, ali kvalitetan odnos s djetetom se može i mora sačuvati.  

"Taj odnos koji je kvalitetan, koji njeguje povjerenje da dijete i kad vidi nešto što nije smjelo vidjeti ili doživi nešto što ga prestraši, zna da u bilo kojem trenutku, ti može doći i reći što mu se dogodilo bez straha od nekih sankcija i kazni, mislim da je to temelj svega. Mislim da nas taj odnos još jedino čuva u ovom suvremenom digitalnom dobu", zaključuje socijalna pedagoginja Doris Matučec. 

Ona se kroz ovaj projekt podsjetila sam koliko je važno biti taj pokretač promjene u maloj sredini da bi se onda ona kasnije mogla proširiti nekoj većoj publici, a za sljedeće je generacije ohrabrena i spremna.

"Djeca su po svojoj prirodi vrlo znatiželjna, kreativna i sposobna. Na nama odraslima, osobito učiteljima, je da ih potičemo i usmjeravamo, ali i da im damo "slobodne ruke" da plivaju u budućnost", zaključuje ravnatelj. 

Rječnik je dostupan za pregled u Osnovnoj školi Vidovec te Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.