Danas se obilježava Svjetski dan pčela. Što činimo kako bismo zaštitili oprašivače?
Pojačavanje napora u zaštiti pčela i drugih oprašivača smanjit će rizike za sigurnost hrane, bioraznolikost, okoliš i egzistenciju poljoprivrede
Svjetski dan pčela obilježava se svake godine 20. svibnja, u spomen na rođendan Antona Janše, pionira modernog pčelarstva i prvog profesora pčelarstva u Beču. Ustanovili su ga Ujedinjeni narodi kako bi podigli globalnu svijest o važnosti pčela i svih oprašivača.
Oprašivanje je jedan od najvažnijih mehanizama života na zemlji. Nije važno samo zbog hrane, već povećava genetsku raznolikost biljaka i njihovu sposobnost prilagodbe. Ovaj proces je ključan za dugoročni opstanak biljnih vrsta i stabilnost ekosustava, pogotovo u vremenu klimatskih promjena. Skoro 90 posto biljnih vrsta ovisi o oprašivanju životinjama, a više od dvije trećine poljoprivrednih usjeva treba oprašivače kako bi davali plodove i sjeme.
"Vrijednost te usluge ekosustava samo se u Europi procjenjuje na oko 15 milijardi eura godišnje", za Hinu je komentirao ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić.
Rizik od izumiranja
Medonosne pčele najpoznatiji su oprašivači, ali su one samo mali dio ukupne raznolikosti oprašivača. Većina od preko 20 000 vrsta pčela su oprašivači i zajedno s moljcima, muhama, osama, kornjašima, leptirima, pticama i šišmišima čine većinu vrsta oprašivača.
"Gotovo 35% beskralježnjaka oprašivača, poput pčela i leptira, suočava se s izumiranjem globalno", navodi Istraživačka služba Europskog parlamenta u prošlogodišnjoj objavi.
Glavni razlozi za pad broja oprašivača povezani su s ljudskim djelovanjem. Intenzivna poljoprivreda, korištenje pesticida, uništenje staništa, klimatske promjene, invazivne vrste i bolesti izrazito štete oprašivačima.
"Nestanak oprašivača ne znači samo manje cvijeća ili manje meda. To bi značilo manje voća i povrća, slabije prinose brojnih kultura i osiromašenje prehrane. Kava, kakao, bademi, šljive, trešnje, tikvice, dinje, lubenice, heljda ili šipak samo su neki od primjera biljaka koje ovise o oprašivačima", upozorava Duplić.
Svakodnevna pomoć oprašivačima moguća je sadnjom biljaka bogatim peludom i nektarom. Neke od takvih biljaka su lavanda, ružmarin, metvica, ali i voćke poput trešanja, jabuka i šljiva. Važno je pustiti samonikle biljke poput maslačka i djeteline rastu na travnjacima te izbjegavati korištenje pesticida i insekticida.
Kampanja praćenja oprašivača
Danas je započela kampanja praćenja divljih kukaca oprašivača u kojoj sudjeluju zoološki vrtovi i znanstvene institucije iz sedam europskih zemalja. Počela je u sklopu projekta Europske unije (EU), Zoo LIFE Pollinators. Uz zoološki vrt grada Zagreba, u kampanji sudjeluju zoološki vrtovi iz Rumunjske, Danske, Mađarske, Španjolske, Švedske i Italije. Osim toga, u projektu sudjeluju mnogi drugi fakulteti i partneri, uključujući Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt koordinira Biopark Zoom Torino iz Italije, a sufinanciran je sredstvima EU.
Sve divlje pčele, cvjetne muhe i leptiri koji uđu u definirani prostor promatranja prebrojat će se i identificirati. Uz oprašivače, proučavat će se i vegetacija u staništima oprašivača. Prikupljanje podataka trajat će do kraja rujna te će se na temelju dobivenih podataka raditi na obnovi staništa. Cilj kampanje je ublažiti pad populacija oprašivača.
Ustanove uključene u projekt Zoo LIFE Pollinators građane će kroz edukativne i promotivne aktivnosti poticati na očuvanje oprašivača i podizanje svijesti o njihovoj važnosti za ekosustave.