ŠTO NAKON DIPLOME Mladi će se iseljavati dok god naše obrazovanje ne prati tržište

Obrazovanje stvara ljudske potencijale za kojima na tržištu rada nema dovoljno potražnje, riječi su ekonomskog analitičara, profesora visoke škole, dr. sc. Damira Novotnyja. Najteže pronalaze posao studenti upisani u studijske programe poslovne ekonomije i javne uprave, a uz to Hrvatski zavod za zapošljavanje kao teško zapošljivu struku navodi politologiju, novinarstvo i filozofiju.

Neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava

Nasuprot tome, na razini stručnih studija prepoznaje se potreba za stručnim prvostupnicima sestrinstva i predškolskog odgoja u većem broju županija, a najtraženiji studijski programi su medicina, farmacija, računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, građevinarstvo, matematika, fizika, logopedija i rehabilitacija. "Mladi ljudi koji izlaze na tržište rada moraju se usredotočiti na promjene koje se događaju oko nas te moraju nastaviti s usvajanjem novih znanja. Fokus mora biti na profesijama koje se upravo danas stvaraju i koje će biti tražene u bliskoj budućnosti", istaknuo je Novotny.

Mladi moraju razmišljati o svojoj karijeri kao putu koji mogu ostvariti stalnim stjecanjem novih znanja i iskustava

Zbog neusklađenosti između tržišta rada i obrazovnog sustava, mnogi mladi, pogotovo u ovim vremenima, nakon diplome imaju problem pronaći posao. Iz HZZ-a ističu da se ne predviđa značajan porast nezaposlenosti diplomiranih studenata jer nezaposlenost će se općenito smanjiti s gospodarskim oporavkom. Iako se hrvatsko tržište nakon ulaska u Europsku uniju približilo europskom, problem je u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj koji nije usklađen s kretanjima na domaćem, a posebno ne na europskom tržištu rada. Novotny je istaknuo da se u većini zemalja-članica događa postindustrijska transformacija koja ima velik utjecaj na stvaranje novih tržišnih struktura na tržištu rada.

Stvaramo profesije iz prošlosti

"Zbog toga se povećava potražnja za strukovnim zanimanjima i profesijama povezanim s kreativnim djelatnostima, osobito u području novih, disruptivnih tehnologija", istaknuo je Novotny. "Potražnja za radom ima svoju dinamiku, koju obrazovni sustav ne zadovoljava te se pojavljuje potreba za uvozom ljudskog potencijala. S druge strane, obrazovanje stvara ljudske potencijale, stvara profesije iz prošlosti, za kojima na tržištu rada nema dovoljno potražnje", rekao je ekonomski analitičar. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguranje kvalitete Sveučilišta u Rijeci, navela je da je današnji svijet u svim segmentima globalan, pa tako i u segmentima obrazovanja i zapošljavanja, te je istaknula da završeno fakultetsko obrazovanje već odavno ne jamči zapošljavanje. Prema tome mladi moraju razmišljati o svojoj karijeri kao putu koji mogu ostvariti stalnim stjecanjem novih znanja i iskustava, posebice u međunarodnom okruženju. "Tijekom studija, iznimno su vrijedna i obogaćujuća iskustva koja studenti mogu stjecati korištenjem programa mobilnosti Erasmus, kako za boravak na stranim sveučilištima, tako i za ostvarivanje stručne prakse", ispričala je Žuvić.

Ključna je prilagodba

Ekonomski je analitičar istaknuo važnost procesa učenja i nakon fakultetskog obrazovanja, no smatra da je utjecaj koronakrize uvelike utjecao i na mnoge sektore zapošljavanja. "Mladi diplomati koji ulaze na tržište rada moraju se suočiti s tektonskim promjenama koje su izazvale kriza iz 2020. te digitalna i postindustrijska transformacija. Za uspjeh na tržištu rada ključno je prilagođavanje promjenama", kazao je Novotny. Za mnoge je mlade trenutačno stanje s koronavirusom pridonijelo problemima pri pronalasku posla, ali za neke od sektora, poput zdravstvenog, postoje i određene prednosti. Studentica treće godine sestrinstva, Martina Garić, objasnila je da je trenutačna situacija pokazala koliko su medicina i zdravstveno osoblje važno, a lakoća pronalaska posla nakon završenog fakulteta jedan je i od razloga zašto mnogi upisuju taj fakultet.

HZZ ne predviđa značajan porast nezaposlenosti diplomiranih studenata

Novotny je objasnio da će se približavanje Hrvatske razvijenim dijelovima EU ubrzati u sljedećim godinama, što će od javnog obrazovnog sustava zahtijevati prilagodbu promjenama, ali teško je predvidjeti hoće li se javni obrazovni sustav moći prilagoditi promjenama. "Tražit će se specifična znanja i vještine, koje domaći obrazovni sustav u kratkom roku ne može isporučiti. U srednjem roku će nužno doći do prilagodbe. U međuvremenu će obrazovani mladi pokušati pronaći odgovarajuće radno mjesto na europskom tržištu rada", rekao je Novotny.

Mreža mladih Hrvatske: Važna je i stručna praksa za studija

Mreža mladih Hrvatske (MMH) uvelike se bavi problemom zapošljavanja mladih nakon završenog fakultetskog obrazovanja, što pokazuju mnogim radionicama i projektima koje organiziraju.

"Na Međunarodni dan mladih prošle godine održali smo konferenciju za medije na kojoj smo iznijeli pet zahtjeva Vladi, a među njima je bilo i poboljšanje uvjeta za mlade na tržištu rada", ispričala je Kaja Pavlinić, potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske.

Također, MMH se bavi i pitanjem stručne prakse kod poslodavaca za obrazovanja, što uključuje i mentoriranje i praktičan rad, da bi učenici i studenti izašli iz obrazovnog sustava s praktičnim iskustvom koje je odmah primjenjivo.

"To je ujedno i argument da se mladima odmah pri prvom zaposlenju nakon studiranja ponude kvalitetni uvjeti i plaća. Isto tako, važno je istaknuti da je mladima potrebna institucionalna podrška te iz tog razloga iznimno je važno zagovarati pravedne procese zapošljavanje i rada", istaknula je Pavlinić.

U Zagrebu je nezaposlenost mladih velik problem

Savjet mladih Grada Zagreba promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih u Gradu Zagrebu te je 2015. i 2019. godine provedeno ispitivanje interesa i potreba mladih u Gradu Zagrebu.

"Oba su ispitivanja, nažalost, istaknula slabu društveno-političku participaciju mladih i nezaposlenost kao glavne probleme mladih u našem gradu", rekla je Lucija Topolovec, predsjednica Savjeta mladih Grada Zagreba.

"Kao jedna od ključnih tema Programa rada jest zapošljavanje mladih s ciljem rasta opće zapošljivosti mladih, podupiranje zapošljavanja i smanjivanje nezaposlenosti među mladima", istaknula je Topolovec. Također, kazala je da je potrebno sustavno informiranje i savjetovanje mladih o zapošljavanju, ali isto tako, potrebno je podupirati i subvencioniranje zapošljavanja.

"Ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska članica Europske unije što mladima pruža mnoge mogućnosti te baš zbog toga potičemo mlade da sudjeluju u EU-ovim projektima povezanim sa zapošljavanjem mladih", objasnila je Lucija.