SPLIT Fakultet na diplomskom studiju nema mjesta za sve prvostupnike arhitekture i urbanizma
'Mislim da će novi trendovi biti da mladi odlaze iz države i u potrazi za obrazovanjem', naglasio je student Nikola Kačan
Nakon završenog preddiplomskog studija Arhitekture i urbanizma na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu, sveučilišnim prvostupnicima istog fakulteta nije osigurana dovoljno velika upisna kvota za nastavak svog akademskog obrazovanja na diplomskoj razini studija. Od ukupno 45 inženjera, kolika je i ukupna kvota studenata na preddiplomskom studiju u Splitu, diplomski studij može upisati samo 35 studenata. Studenti ističu da se takva situacija dogodila i prošle akademske godine, no prigovor studenata da se povećaju kvote je odbijen, a isti je problem dočekao novu generaciju.
"Krivo mi je što nemam mogućnost završiti fakultet u svom gradu. Stalno se govori da im je cilj što duže zadržati mlade u Splitu, a naposljetku i u državi. Očito je u praksi to u potpunosti kontradiktorno", ističe nezadovoljna studentica Katica Radić koja je s 11 svojih kolega s fakulteta pokrenula inicijativu povećanja upisne kvote na diplomskom studiju.
Zagreb nije opcija, ni dugoročno rješenje
Osim u Splitu, preddiplomski studij arhitekture i urbanizma provodi se još u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Sveučilište u Zagrebu za svoje je studente osiguralo ukupno 135 mjesta, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 30 i Sveučilište u Mostaru također 30. Zajedno s 45 studenata sa Sveučilišta u Splitu to čini brojku od ukupno 240 studenata koji upisuju i završavaju taj studij na preddiplomskoj razini. Problem nastaje kada svi ti prvostupnici požele upisati diplomski studij istoga smjera, a mogu ga studirati u samo dva grada – Zagrebu i Splitu.
Iako Arhitektonski fakultet u Zagrebu za diplomski studij ima upisnu kvotu od 135 studenata, što odgovara i broju prvostupnika koje ovaj fakultet upisuje, Split s upisnom kvotom od 35 studenata na 45 prvostupnika na matičnom fakultetu, ne ostavlja mnogo prostora ni za studente iz ostalih gradova ili država. Tako će za upis na diplomski studij arhitekture i urbanizma u Hrvatskoj biti uskraćeno minimalno 70 prvostupnika.
"Ako se ne pokrene rješavanje problema, iduće godine nastat će puno veći problem i mnogi će morati nastaviti svoje studije van države. Pitanje je kakva se poruka šalje, s obzirom na to da se govori kako mladi odlaze van države zbog posla. Mislim da će novi trendovi biti da mladi odlaze van države i u potrazi za obrazovanjem", naglasio je student Nikola Kačan, još jedan od pokretača inicijative za povećanja upisne kvote.
Veća kvota ugrozila bi kvalitetu studija
O cijeloj situaciji oglasio se i Nikša Jajac, dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije. On tvrdi da bi znatnijim povećanjem upisnih kvota u pitanje bila dovedena kvaliteta studija.
"Broj studenata na diplomskom studiju temelji se na našim mogućnostima u smislu resursa kojima raspolažemo te kvaliteti koju želimo zadržati. Bio bi narušen omjer nastavnika i studenata, a o dostatnom prostoru za izvođenje nastave izlišno je i govoriti. Naime, i bez koronavirusa imamo gust raspored korištenja prostora", komentirao je dekan Nikša Jajac.
Na naše pitanje ne koriste li studenti preddiplomskog studija isti prostor kao i oni preddiplomskog, kojih ima deset po godini više, a za koje ima dostatnog mjesta na fakultetu, Jajac je odgovorio da se diplomski studij izvodi s puno više individualnog prostupa i timskog rada što traži angažman većeg broja nastavnika i vanjskih suradnika.
'MISLIM DA ĆE NOVI TRENDOVI BITI DA MLADI ODLAZE VAN DRŽAVE I U POTRAZI ZA OBRAZOVANJEM', KAŽE NIKOLA KAČAN, JOŠ JEDAN OD POKRETAČA INICIJATIVE ZA POVEĆANJA UPISNE KVOTE
"Nemojmo zaboraviti pridodati i studente koji ponavljaju. Tako ove godine imamo najmanje 43 studenata na prvoj godini diplomskog te u dogovoru sa Sveučilištem pokušavamo pronaći način uključivanja i prekobrojnih studenata na razredbenom postupku jer ih je sada svega devet, a moglo bi biti i manje zbog ispisivanja njihovih bolje rangiranih kolega koji su ipak otišli na diplomski u Zagreb", napomenuo je dekan.
Napominje da su kriteriji za upis na diplomsku razinu jednaki već dulji niz godina pa ove godine nisu očekivali veće izazove. Mijenjanje postavljenih kriterija bilo bi nepravedno, naveo je. Da bi izbjegli sličan scenarij i sljedeće godine, pokrenuli su razgovore oko mogućnosti nalaženja dodatnih modela organiziranja nastave i potrebnih resursa.
"Ako uskoro dođe do unaprjeđenja količine naših raspoloživih resursa, a prije svega broja nastavnika, vrlo rado ćemo povećati broj upisanih na naš diplomski studij te odgovoriti na ovu potrebu društva", zaključio je dekan Jajac.