PRAVO NA VETO Studentski zbor treba odlučivati za sve, ne samo za 7,6 posto studenata koji su ih birali

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ne predstavlja samo svoje glasače, već i populaciju studenata koja nerijetko i ne zna tko su oni, čime se bave i kako obavljaju svoju dužnost. Studentski zborovi igraju veliku ulogu u studentskom životu, imajući na raspolaganju prava i ovlasti kao što je suspenzivni veto i utjecaj na izbor rektora i dekana. Pitanje koje se povlači jest imaju li legitimitet donositi takve odluke i koriste li svoje ovlasti u dobre svrhe? "Tužno je da pojedinci svoje političke karijere započinju upravo tako da rade u interesu moćnika, umjesto onih koji su ih navodno i birali, a to su studenti", rekla je studentica Dijana Radovniković koja prati rad SZZG-a.

'Nije ništa revolucionarno'

SZZG novim prijedlogom Zakona o znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju potvrdio je svoje pravo na suspenzivni veto. Što to pravo znači za studente? "Studentski veto je predložen kao neko revolucionarno rješenje, na što smo rekli da ono već postoji", objasnio je Neven Pintarić, predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Naglasio je da veto nije uvijek rješenje jer se problem samo odgodi na neko vrijeme. Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja objasnili su da o korištenju prava suspenzivnog veta Studentskih zborova odlučuje Sveučilište. Pravo je, dakle, osigurano Zakonom, ali o njegovom korištenju odlučuje Senat sveučilišta. Prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, pravo suspenzivnog veta može se iskoristiti ako više od pola predstavnika studenata u Senatu sveučilišta smatra da se donosi odluka koja je od posebnog interesa za studente. Tada, prema novom prijedlogu zakona, studentski predstavnici imaju pravo na odgodu rasprave o određenom pitanju na 15 dana, dok su do sada imali pravo na osam dana. U Statutu nije naveden niti jedan postupak koji studentski predstavnici trebaju pratiti prilikom donošenja suspenzivnog veta, što znači da je na samim studentskim predstavnicima kako će koristiti veto.

'Najveći problem je to što, a to nam je prezentiralo i Ministarstvo na tih nekoliko sastanka, da izlazi mali broj studenata, ali svatko se ima pravo kandidirati, a i pitanje legitimiteta možemo postaviti i za izbore za Europski parlament gdje izlazi samo 30 posto građana', objasnio je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora

"To je dobra podloga da se svi možemo izlobirati i da problem možemo prezentirati i studentima", rekao je Neven. Objasnio je da studentski predstavnici mogu sami donijeti odluku bez mišljenja studenata, kao što mogu glasati o odlukama o uvođenju nekih odluka. Predstavnica SZZG-a, Bruna Bandula, nije dala konkretne odgovore na naša postavljena pitanja. Osvrnula se samo na svoj dosadašnji rad na svom fakultetu kao predstavnica studenata. "Kao predstavnik u Vijeću Matematičkog odsjeka, koristila sam navedeno pravo 2020. godine prilikom izglasavanja Pravila ocjenjivanja zbog uvjeta polaganja pojedinih kolegija na koje su se brojni kolege na Matematičkom odsjeku PMF-a žalili (nepostojanje ispitnih rokova)", objasnila je Bruna.

Legitimitet zbog 7,6 posto izlaznosti?

Trenutne predstavnike studenata Sveučilišta u Zagrebu nije izabralo ni dvije tisuće studenata od ukupno pet tisuća koji su izašli izbore. Podsjetimo, na posljednje studentske izbore izašlo je 7,6 posto studenata, što je bio najveći pad izlaznosti studenata u povijesti izbora. Zbog takve male izlaznosti dovodi se pitanje legitimnosti predstavnika studenata. "Smatram da SZZG nema legitimitet jer samo zato što je netko legalno izabran po proceduri ne znači nužno da mu to daje legitimitet", rekla je Dijana. Objasnila je da je bitno uzeti u obzir broj studenata koji je glasao i ako znamo da je to manje od 10 posto, onda ne možemo govoriti o legitimnosti. Studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Josipa Bajić, priznala je da ona ne zna koji su njeni studentski predstavnici.

Trenutne predstavnike studenata Sveučilišta u Zagrebu nije izabralo ni dvije tisuće studenata od ukupno pet tisuća koji su izašli izbore

"Nisam upućena u njihov rad, ne znam čime se bave, kako postanu članovi, tko ih i kako bira, koja je njihova uloga u studentskom životu i kako oni mene zastupaju kao jednog studenta...", kazala je Josipa. Studentica Dijana istaknula je da smatra izrazito poražavajućim malu izlaznost na izborima, a kao njen razlog navodi nedostatak motiviranja studenata. "Možda su mi nekad mi mogli pomoći, ali ja ne znam ni s čim ni kako", rekla je studentica Josipa.

Studenti podijeljenih mišljenja

"Najveći problem je to što, a to nam je prezentiralo i Ministarstvo na tih nekoliko sastanka, da izlazi mali broj studenata, ali svatko se ima pravo kandidirati, a i pitanje legitimiteta možemo postaviti i za izbore za Europski parlament gdje izlazi samo 30 posto građana", objasnio je predsjednik Hrvatskog studentskog zbora. Nadodao je da se na sastancima razgovaralo i o uvođenju obveznog glasanja, ali ne znaju kako to provesti. Predsjednik HSZ-a poručio je da vjeruje da se njegovi kolegice i kolege trude i rade koliko mogu. Proveli smo anketu na društvenim mrežama kako bismo ispitali mišljenje zagrebačkih studenata o SZZG-u, odnosno uvođenju prava na suspenzivni veto i gubitku prava na odabir rektora.

'Možda su mi nekad mi mogli pomoći, ali ja ne znam ni s čim ni kako', rekla je studentica Josipa

Anketu su ispunila 102 studenta, od kojih je 22 izašlo na prošle studentske izbore. Njih 39 posto upućeno je u to tko ih zastupa u Studentskom zboru, dok ih je 57 posto upoznato s ulogama zbora. Rad zbora na društvenim mrežama prati samo 38 posto studenata. Na pitanje smatraju li prihvatljivim da Studentski zbor s obzirom na malu izlaznost na izborima, novim zakonom, dobije pravo na suspenzivni veto 65 posto studenata odgovorilo je "Ne". S druge strane kada ih se pitalo smatraju li da bi Studentski zbor još uvijek trebao imati pravo na odabir rektora i dekana, odgovori su biti gotovo jednaki, s 51 posto "Ne", odnosno 49 posto odgovora "Da".

Hrvatski Faktograf 'uhvatio' Zbor u širenju netočnih informacija

Podsjetimo, Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu objavio je svoje mišljnje o novom Prijedlogu Zakona o znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju početkom travnja. U svojoj je objavi istaknuo ukidanje raznih studentskih prava, kao što je na primjer pravo na doktora i sudjelovanje u studentskim organizacijama.

Hrvatski Faktograf njihovu je objavu na službenoj Instagram stranici SZZG-a o prijedlogu novog zakona označio kao širenje netočnih informacija.

"Puštanjem teksta zakona u javno savjetovanje je i konačno potvrđeno da studenti neće ostati bez prava koja su im garantirana ranijim zakonom", objasnila je Gabrijela Galić, autorica teksta na službenoj stranici hrvatskog Faktografa.

Foto: Veronika Miloševski/Screenshot [caption id="attachment_38274" align="alignnone" width="1080"] Foto: Veronika Miloševski/Screenshot

Jedni ignoriraju novinare, drugi ne bi htjeli komentirati

Budući da su iz Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu tjednima izbjegavali dati odgovore na naša pitanja, o transparentnosti njihova rada pitali smo Nevena Pintarića, predsjednika Hrvatskog studentskog zbora, koji pak nije smatrao da je primjereno komentirati rad zagrebačkog Zbora.

"Što da ti ja tu kažem, zašto oni ignoriraju. Mislim, tu mogu biti samo insinuacije, ali kažem, ignoriraju li stvarno ne znam. Nisam upućen. To mi je stvarno nezgodno odgovoriti. Što ću sad, hoćeš ti napisati sad ono da sam ja rekao da to nije u redu ili je to u redu i jesu li to umjesna pitanja tvoja ili nisu. Što ja znam, evo najiskrenije. To mi je malo neprimjereno komentirati, isto kao i njihov rad, svatko radi na svoj način i mijenjaju se tako da svako radi u nekoj dobroj volji, ne znam ignoriraju li ili ne", rekao je.

Iz SZZG-a nisu htjeli komentirati kako planiraju iskoristiti pravo suspenzivnog veta, ako dođe do te potrebe - planiraju li tražiti mišljenja studenata, organizirati javnu raspravu ili samostalno donijeti odluku.

S druge strane, novim prijedlogom Zakona o znanstvenim djelatnostima i visokog obrazovanja studentskim predstavnicima sveučilišta planira se ukinuti pravo na utjecaj izbora rektora i dekana.

"Smatramo da studentske predstavnike ne treba isključiti iz procesa izbora za dekane i rektore", poručio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras.