Ovako je izgledalo 30 godina radija koji nije za svakoga. Jednu stvar imali su čak i prije HRT-a
Od skromne studentske radionice do prepoznatljivog radija s gotovo 45 emisija, Radio Student već tri desetljeća njeguje drukčiji pristup novinarstvu, glazbi i temama kojih se drugi ne dotiču
Na 100.5 MHz je 30 godina postojanja Radio Studenta. Na njoj od 31. listopada 1996. godine emitira studentski medij, koji je izvorno započeo s radom kao radionica u sklopu kolegija na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ali to su samo najosnovnije informacije o radiju koji danas slavi velik, okrugli rođendan.
Godine rada na prepoznatljivosti, unaprjeđivanja programske sheme i stvaranja originalne koncepcije doveli su Radio Student do statusa koji ima danas. I premda se temelji na radu studenata volontera, nešto više o njegovim početcima ispričao nam je Ivan Vlašić, njegov glavni urednik koji je na Fakultetu političkih znanosti još od 2008. godine.
Kako je Vaš Radio postao Radio Student
"Radio Student nastao je kao produžetak kolegija na studiju Novinarstva, kao mjesto na kojem će studenti učiti i stjecati praktična znanja. Iako je počeo kao svojevrsna radionica, s vremenom se napravio dobar program i tako je nekako postao samostalan radio", uvodi nas u priču o prošlosti Radio Studenta Vlašić.
Tada, prije 30 godina, raspisano je nekoliko koncesija za neprofitne medije. Na jednu od njih prijavio se i Fakultet političkih znanosti te je tako dobivena, priznaje Vlašić, vrlo skromna koncesija koja je pokrivala tek dio grada Zagreba.
"Snaga prvog odašiljača iznosila je samo 50 vata, a radio se prvotno zvao ‘Vaš Radio’", govori Vlašić.
Bez obzira na to što su početci Radio Studenta bili skromni, na modernizaciju nije trebalo dugo čekati. Godinu dana nakon što je osnovan, promijenio je ime koje je zadržao do danas, a snaga odašiljača povećala se na 300 vati. Petnaest godina kasnije premještena je antena pa se Radio Student otad može slušati u cijelom gradu.
Međutim, modernizacija nije stala isključivo na tom dijelu. Pokrenuta je i multimedijska platforma koja objedinjuje radijski program, koji ima prijenos putem FM-a, s audio i videostreamingom. Sve emisije su pohranjene kako bi se mogle emitirati kao podcasti. Uz sve to pokrenuta je i mrežna stranica, u razdoblju kada to ni HRT nije imao.
Na samom početku djelovanja, u ulogama urednika bili su Ivan Ramljak, kasnije prof. dr. sc. Marina Mučalo, a sudjelovao je i Ivan Krželj, koji danas još uvijek radi na Fakultetu.
Gostovanja koja se pamte
S Radija se hvale da "nema tko nije prošao kroz eter". Od političara i aktivista, do medijskih djelatnika, glazbenika i umjetnika. Vlašić se prisjeća velikog broja glazbenika i bendova koji su onamo dolazili na počecima svojih karijera. Jedno od gostovanja posebno je ostalo u sjećanju glavnom uredniku.
“Bend 'Porto Morto' gostovao je kod nas u emisiji 'Iskopčani petak'. Njih devetero stalo je u mali studio koji smo imali na petom katu FPZG-a i bilo je fenomenalno. Budući da je taj dan bila pomrčina Sunca, izašli smo na terasu pa je osvjetljenje bilo neobično, a oni su nam i svirali. To im je pomoglo da ostvare karijeru kakvu imaju danas”, kaže.
Glazba je svakako jedan od faktora koji ovaj radio čini posebnim. Koordinatorica Radio Studenta Tereza Kelamp ističe kako je stalna cirkulacija mladih djelomično zaslužna za šaroliki dijapazon glazbe koju puštaju.
“Svaka generacija donosi nešto svoje. Radi se o radiju koju nije za svakoga, pa tako i što se tiče glazbe. Ona isto nije za svakoga i glazba je koju nećete čuti nigdje drugdje zato što se vodimo isključivo ljudskim ukusima od kojih nikakav Spotify ni algoritmi ne mogu biti jači“, rekla je Tereza.
Radio koji nije za svakoga
Upravo se sam slogan Radio Studenta: “Radio koji nije za svakoga“ najbolje vidi u programu. On je ono po čemu se RS tijekom svih svojih 30 godina razlikovao od većine drugih medija. Kako kaže Vlašić, brojne su teme pronašle prostor na njihovom radiju i prije nego što su postale dio šireg medijskog interesa.
“Uvodili smo nove emisije koje promiču vrijednosti poput tolerancije, kulture nenasilja, zaštite okoliša, prava manjina i migranata. Danas imamo otprilike 45 emisija i stvarno se mogu pohvaliti da takvih emisija, te težine i s tim temama kojima se bavimo, nema nigdje drugdje“, navodi.
Objašnjava i kako su tijekom migrantske krize imali emisiju u suradnji s organizacijama civilnog društva. To nisu bile emisije u kojima se nije samo govorilo o migrantima, već su i oni sami bili govornici. Imali su i izvjestitelje s kriznih točaka koji su se izravno javljali u program.
Sličan je pristup prisutan i u kulturnom programu. Umjesto fokusiranja na najvidljivije kulturne događaje i establirana imena, Radio Student nastoji prostor dati manje zastupljenoj i alternativnoj sceni, pružajući tako vidljivost autorima i inicijativama koje često ostaju izvan medijskog fokusa.
Od prvog čitanja do vlastite emisije
Za obuku studenata na radiju tu je i svojevrsna novinarska radionica u kojoj studenti prve profesionalne korake rade uz podršku kolega demonstratora. Proces se razlikuje ovisno o tome žele li se baviti novinarstvom ili tehnikom uređivanja programa, ali zajedničko je svima da znanje stječu praksom.
Vlašić objašnjava kako tehničari najprije prolaze teorijski dio, zatim promatraju rad iskusnijih kolega. Tek nakon nekog vremena, uz mentorstvo, preuzimaju samostalne smjene. Slično je i s novinarima, koji započinju na informativnom programu, a kasnije se razvrstavaju po ostalim rubrikama i područjima interesa.
“Novinarima treba kraće nego tehničarima, ali da bi sjeli i čitali vijesti, moraju proći govorne vježbe i još neke elemente. Nije dovoljno samo uzeti vijest iz Hine i pročitati je. Treba naučiti redigirati vijesti“, navodi.
Radijske vijesti, ističe, razlikuju se od onih u tiskanim i digitalnim medijima jer su pisane za izgovorenu riječ. Rečenice su kraće, ritam je drugačiji, a informacije moraju biti jasne već pri prvom slušanju. Tehničar Damian Omanović još je od srednje škole znao da ga radio zanima. Baš u trenu kada je došao na fakultet, bio je objavljen poziv za nove tehničare i odlučio se odmah prijaviti.
"Odradio sam edukaciju i primili su me kao novog tehničara. Sada sam tu već četiri godine. Na drugoj godini postao sam i urednik glazbeno-tehničke redakcije i obnašam tu dužnost sve do sada“, kaže Damian.
Video Did Not Kill The Radio Star
Iako se često nameću pitanja postoji li interes mladih za slušanjem i radom u radijskom mediju, na Radio Studentu interesa ne nedostaje. Svi zainteresirani studenti započinju rad unutar informativne redakcije koja je ujedno i najbrojnija, a broji dva urednika.
Samo neke od emisija Radio Studenta: "Dalekozor", "Kulturizacija" i "Širenje područja borbe"
Svaki dan emitiraju se različite vijesti: od sportskih, sveučilišnih, studentskih do kulturnih i lokalnih. Svakoga dana emitira se i središnja dnevna emisija, dok se emisije vezane uz grad Zagreb, kao što su ‘Zagrebačka petarda’ i ‘Zeleni Zagreb’, emitiraju jednom tjedno.
“Bojao sam se da će se zaista dogoditi ono ‘Video Killed The Radio Star’, da će ljudi zaista prestati pratiti radijski program jer su se pojavili drugi formati i Internet, ali do sada se pokazalo upravo suprotno. Radio je i dalje živ”, dodao je Vlašić.
Interes i dalje postoji. Kako navodi Tereza Kelamp, na radiju prevladava dobra atmosfera i uvijek se može biti nasmijan, pa čak i kada se nešto pogriješi u eteru. Iako se kroz tri desetljeća mijenjala i tehnologija i generacije studenata, Radio Student ostao je vjeran svojoj temeljnoj ideji. Ostao je prostor u kojem studenti uče, ali i medij koji otvara vrata mnogim inače nezastupljenim temama.
Proslava 20. rođendana