Iz etera Radio Studenta
Od studentskog etera do multimedijske platforme: tajna dugovječnosti Radio Studenta i zašto nam danas i dalje treba studentski radio
Trideset godina nakon pokretanja Radio Studenta promijenili su se načini na koje slušamo i dolazimo do informacija. Ostalo je pitanje što studentski radio nudi u današnjem medijskom prostoru
Mediji se mijenjaju, ali potreba za pričama koje informiraju, propituju i povezuju ostaje. Radio je tijekom svoje povijesti više puta morao opravdavati svoje mjesto u medijskom prostoru, osobito nakon pojave televizije, interneta i digitalnih platformi. Unatoč promjenama, zadržao je prepoznatljiv način komunikacije koji se oslanja na glas, zvuk i neposredan odnos sa slušateljima.
Danas gotovo svatko može pokrenuti podcast, objaviti video ili izgraditi publiku na društvenim mrežama. Međutim, mogućnost objavljivanja nije isto kao i novinarsko iskustvo, što potvrđuje Radio Student, koji se već 30 godina oslanja na istraživanje, provjeru informacija, odabir sugovornika i odgovornost za objavljene riječi kako bi publici pružio kvalitetan medijski sadržaj. Upravo je to jedna od uloga studentskih medija: pružiti mladima priliku da te postupke ne uče samo u teoriji, nego i kroz vlastiti rad.
Radio se mijenjao, ali nije nestao
Podcasti, streaming i algoritmi danas su sastavni dio načina na koji slušamo i otkrivamo sadržaj. Njihovoj popularnosti uvelike su pridonijeli razvoj digitalnih platformi i dostupnost sadržaja na zahtjev. Tako su podcasti došli na scenu zahvaljujući tehnološkom divu Appleu i programu iTunes, streaming se kao alternativa preuzimanju glazbenih datoteka razvio pokretanjem Spotifyja 2008. godine, dok su društvene mreže tijekom 2010-ih sve više počele koristiti algoritme za preporuku sadržaja.
Ivan Vlašić, glavni urednik Radio Studenta
Radio se, međutim, kao medij nije povukao pred novim platformama, nego im se prilagodio. Studentski radio pritom otišao je i korak dalje jer nije ostao važan isključivo studentima novinarstva. On publici nudi teme, glazbu i perspektive koje ne dobivaju uvijek dovoljno prostora u medijima usmjerenima na što širu publiku. U takvom okruženju, to je učinio i Radio Student koji od 2013. godine djeluje kao multimedijska platforma, a emisije čini dostupnima i u obliku podcasta.
"Danas nikad nije bilo više sadržaja, ali o tome što ćemo slušati sve češće odlučuju algoritmi, dok radio počiva na suprotnom načelu. Iza programa stoje urednik, novinar, živi i kompetentni ljudi u svojim područjima, netko tko odabire i preuzima odgovornost za odabir, pa slušatelju nudi i ono za što nije ni znao da ga zanima", smatra Ivan Vlašić, glavni urednik Radio Studenta.
Za njega radio i digitalne platforme nisu suprotstavljeni mediji. Ključno je, ističe, kakav se sadržaj proizvodi, tko ga uređuje i kome je namijenjen. U vremenu u kojem svatko može objaviti podcast, Vlašić posebno izdvaja odgovornost rada uživo, uz urednika, rokove i obvezu prema javnosti.
"Vrijednost studentskih medija je upravo u tome što još uvijek možemo postavljati pitanja bez zadrške i raditi iz čiste znatiželje, želje za učenjem i potrebe da nešto kažemo. Zato je važno da takvi mediji postoje i da im se ostavi prostor za rast jer mladi novinari ne postaju bolji tako što ih se čuva od pogrešaka, nego tako što im se vjeruje i daje prilika", slaže se i glavna urednica Globala Petra Orešković.
Sloboda da se čuju drugačiji glasovi
Uredničke odluke ne donose se u svim medijima pod jednakim uvjetima. Komercijalne radijske postaje moraju voditi računa o slušanosti, oglašivačima i financijskoj održivosti, što utječe na izbor tema i glazbe. Studentski radio ima više prostora za isprobavanje drugačijih formata, otvaranje manje zastupljenih tema i sadržaj koji ne mora nužno privući najširu publiku.
Voditeljica Medijskog centra na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Nensi Blažević smatra da je upravo ta mogućnost eksperimentiranja jedna od ključnih vrijednosti studentskog radija. Teme koje nisu dovoljno komercijalno privlačne ne moraju zbog toga ostati izvan programa, a mladi mogu ponuditi svoje poglede na politiku, kulturu i društvene probleme.
"Komercijalni radio često mora igrati na sigurno, a studentski ima slobodu riskirati. On je u isto vrijeme redakcija, učionica i svojevrsni profesionalni poligon", ističe Blažević.
Takva sloboda ne znači da je sve dopušteno. Studentski radio, kao i svaki drugi medij, mora poštovati profesionalne standarde i odgovornost prema publici. Razlika je u tome što studentima pruža više prostora da istražuju, predlažu vlastite ideje i uče iz iskustva, bez očekivanja da svaki sadržaj odmah mora odgovarati interesima najšire publike.
"Prije svega mladima i studentima, i to ne samo kao publici, nego kao autorima, urednicima, novinarima, glazbenim urednicima, realizatorima, Radio Student i svi ostali studentski radiji daju glas. U nekoliko pogleda imamo slobodu koju si drugi teško mogu priuštiti, prije svega u glazbi gdje možemo puštati kvalitetnu a manje poznatu glazbu i izvođače koji nikad neće biti na klasičnim top-listama", kaže Ivan Vlašić.
Urednica Globala Petra Orešković (lijevo), urednik TV Studenta Kristian Došen (u sredini), voditeljica Medijskog centra Nensi Blažević (desno)
U formatima Radio Studenta, poput emisija „Hodalica“, „Kultura u pokretu“ i „L(j)udnica“, studenti mogu eksperimentirati i pogriješiti jer je i pogreška dio učenja. Takvog prostora za početnike slaže se i glavni urednik Televizije Student Kristian Došen, danas gotovo da i nema u medijskom eteru.
"Svi se uvijek kunu i zazivaju mlade, ali njihov se glas, osim na društvenim mrežama, često ne čuje ili je samo prigodničarski. Zato je važno imati različite medije, poput naših fakultetskih, u kojem imaju prostor i priliku izraziti se, reći svoje mišljenje, biti buntovni i provokativni", govori Došen.
Redakcija u kojoj se uči na vlastitom iskustvu
Za studente koji stvaraju program, radio je istodobno medij i mjesto praktičnog obrazovanja. Od prve ideje i istraživanja teme do pripreme intervjua, snimanja i emitiranja, rad u redakciji zahtijeva suradnju, organizaciju i donošenje odluka. Student pritom ne uči samo kako oblikovati prilog ili voditi emisiju, nego i kako reagirati u nepredviđenim situacijama te preuzeti odgovornost za sadržaj koji izlazi u javnost.
Za Luciju Bajić, urednicu sportske redakcije Radio Studenta, rad na postaji prilika je za usavršavanje produkcije emisija i vođenja intervjua, ali i za razvoj u području sportskog novinarstva.
"Radio Student daje priliku mladim ljudima koji su dovoljno hrabri da svoje mišljenje puste u svijet i ljudima koji znaju da u realnom životu, gdje caruju ponekad surove i depresivne teme, oni daju neki svoj obol rješavanju tih problema", ističe Lucija Bajić.
Za studente koji stvaraju program, radio je istodobno medij i mjesto praktičnog obrazovanja
Važnost takvog iskustva prepoznaje i Ana Smrečki, glavna urednica Medija servisa i vanjska suradnica na radijskim kolegijima na Fakultetu političkih znanosti, koja Radio Student vidi kao prostor u kojem mladi mogu napraviti prve profesionalne korake.
„Radio Student je odlična platforma za mlade kreativce koji počinju svoj novinarski put, mjesto gdje upoznaju dušu radiju i odlučuju gdje će nastaviti svoje profesionalne korake. Radio je naš oslonac i prijatelj, sigurna luka i glas razuma koja nudi istinu i provjerenu informaciju u svim situacijama”, navodi Smrečki.
Takva uloga pokazuje da radio i dalje ima ključnu ulogu u povezivanju s publikom, osobito kada su potrebne brze i provjerene informacije. Istodobno, za studente ostaje medij koji će im ponuditi mogućnost da budu aktivni sudionici javne komunikacije, a ne samo njezini promatrači.
