'Mislili su da će nas slomiti, a mi smo nekako uspjeli ovdje i procvjetati', govore studenti koje nazivaju teroristima, ustašama i drogerašima, ali oni ne odustaju od svoje borbe

"U biologiji metamorfoza označava proces razvoja u kojem organizam prolazi kroz radikalnu promjenu oblika, strukture i funkcije tijela tijekom svog životnog ciklusa. Psihološka pak metamorfoza duboka je i trajna promjena u strukturi ličnosti, identiteta i načina na koji osoba doživljava sebe i svijet", stoji u opisu dokumentarnog filma "Metamorfoza" premjerno prikazanog 22. svibnja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Dok je patnje i psihološka prevrtanja Kafkin kukac prolazio samo u okviru stranica romana, Branislav Đorđević, Anja Pitulić, Doroteja Antić, Jovan Dražić i Mila Pajić prošli su svoju zbiljsku metamorfozu. Petero studenata iz Novog Sada duže od godine dana boravi u političkom egzilu u Hrvatskoj, a svoju su priču filmom odlučili ispričati javnosti.

Film o egzilu, otporu i novom početku

Dokumentarac autorica Darije Stjepić i Jelene Rudakijević u produkciji aktivističke organizacije SviĆe govori o životu protjeranih srpskih studenata, čije je živote radikalno promijenio politički izgon iz Srbije i odlazak u egzil u Hrvatsku. Uoči velikog studentskog prosvjeda u Beogradu 15. ožujka 2025. godine, tabloidi i televizije bliske režimu Srpske napredne stranke započeli su hajku protiv novosadskih aktivista iz Organizirane grupe STAV i Pokreta slobodnih građana. Rezultat toga bio je politički progon 12 aktivistica i aktivista, zbog kojeg je njih šestero uhićeno i zatvoreno, dok se drugih šestero i dalje ne može vratiti u Srbiju.

"Metamorfoza" daje glas upravo progonjenim studentima i studenticama te prikazuje njihove živote nakon odlaska iz Srbije, ali i kakav su trag ostavile posljedice njihova političkog angažmana, represije i sudskih postupaka koji se protiv njih vode.

"Film je dokumentarnog karaktera, tako da su autorice pratile cijeli proces koji se odvija protiv nas dvanaestoro, ali su i dokumentirale kako naši životi izgledaju nakon godinu dana političkog egzila. Iskreno, tijekom svog aktivističkog rada bili smo često tajno snimani od strane policije, pa nam nije bio problem biti pred kamerama i slobodno govoriti o svemu", uz dozu ironije govori Branislav Đorđević, jedan od progonjenih novosadskih studenata.

Progon koji nije zaustavio njihove živote

Nakon projekcije održan je panel koji je moderirao izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo s Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski. Osim troje srpskih studenata, Doroteje Antić, Anje Pitulić i Branislava Đorđevića, u raspravi su sudjelovali Andrea Milat, aktivna sudionica blokade Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. godine te Vigo Sakoman, predstavnik Studentskog zbora FFZG-a. Tema diskusije bili su studentski prosvjedi, blokade i plenumi.

Govoreći o vlastitom iskustvu života u Hrvatskoj, svo troje srpskih studenata istaknulo je kako su, unatoč očekivanjima vladajućeg režima u Srbiji, uspjeli nastaviti normalan život izvan svoje domovine.

"Oni su mislili da će nas slomiti, da će naši životi stati, a mi smo nekako uspjeli čak ovdje i procvjetati", kaže Branislav koji je tijekom godine dana izgnanstva, upisao prvu godinu Prijediplomskog smjera politologije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu te je istaknuo da je izrazito zahvalan na susretljivim i dobrim kolegama i profesorima.

Srpski su studenti u Zagrebu nastavili studirati, raditi i graditi novu svakodnevicu, premda priznaju da je put do stabilnosti bio težak i neizvjestan. Međutim, Doroteja Antić istaknula je kako je ideja filma bila pokazati da represija nije uspjela uništiti njihov život ni politički angažman.

'Studenti se trebaju boriti prije nego što stvari eskaliraju'

Iako su njihovi životi preko noći pretvoreni u politički slučaj koji je rezultirao egzilom koji traje i dan danas, studenti tvrde da politička borba u Srbiji nije stala. Smatraju da su studentski prosvjedi već ostavili dubok trag u društvu. Novosadska studentica Doroteja Antić vjeruje da njihov otpor nije prekinut njihovim odlaskom iz zemlje. Za nju su studenti snaga društva koja ima moć pokrenuti promjene, ako odlučno podigne glas i ne odustaje od borbe.

"Ako se dvoume trebaju li se uključiti, znači da su svjesni da nešto nije u redu. Mislim da se protiv takvih stvari treba boriti i prije nego što eskaliraju", zaključuje.

Dok "Metamorfoza" prati živote petero mladih ljudi obilježenih političkim progonom, istovremeno postaje i svjedočanstvo generacije koja unatoč pritiscima, etiketiranju i egzilu odbija odustati od svojih ideala. Umjesto priče o porazu, novosadski studenti iz vlastita iskustva govore o prilagodbi, solidarnosti i nastavku borbe, uvjereni da se društvene promjene ne događaju preko noći, ali da svaka pobuna ostavlja trag.