Razgovor za posao, poslodavac i kandidat za posao
Pixabay

Kako pronaći prvi posao nakon završetka fakulteta? Sama diploma nije dovoljna

Razgovarali smo s karijernim stručnjakom te se raspitali na štandovima raznih fakulteta na ovogodišnjoj Smotri što nude studentima tijekom studiranja

Mnogi mladi neposredno nakon završetka fakulteta kreću u potragu za prvim poslom. Za većinu taj proces predstavlja ozbiljan izazov jer se po prvi put susreću s nepoznanicom pristupanja tržištu rada.

Kako napisati prvi životopis, na koji način pristupiti potencijalnom poslodavcu te što je sve potrebno da bi se istaknuli u masi kandidata i dobili željeni posao, neka su od pitanja s kojima se mladi susreću na početku svog profesionalnog puta. 

Angažman tijekom studija jednako je vrijedan kao poslovna iskustva

Na ovogodišnjoj 31. Smotri Sveučilišta u Zagrebu posjetitelji su imali priliku sudjelovati u simulacijama razgovora za posao, koje su se odvijale u dvorani Cres na zagrebačkom Velesajmu. Budući, ali i sadašnji studenti na licu mjesta mogli su dobiti pravovremene savjete o snalaženju na tržištu rada. O izazovima s kojima se mladi susreću prilikom prvog zaposlenja, razgovarali smo s Markom Ljutićem, voditeljem Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu.

"Najčešći izazovi javljaju se kod studenata koji nisu sudjelovali u izvannastavnim aktivnostima, već su bili usmjereni isključivo na fakultetsko obrazovanje. Riječ je o studentima koji su uredno izvršavali svoje obveze, stekli diplomu i potom se zapitali: što sada? Konkretno, izazovi se odnose na komunikacijske vještine koje su, pod utjecajem digitalizacije i umjetne inteligencije, izgubile na težini", objašnjava Ljutić.

Marko Ljutić karijerni savjetnik
LinkedIn

Ipak, kako navodi, tema zapošljavanja nije izazovna samo mladima. Zbog nestabilnih uvjeta na tržištu rada i stalne potrebe za usavršavanjem novih vještina s izazovom zapošljavanja susreću se i osobe koje posjeduju prethodno radno iskustvo. Upravo zato važnu ulogu imaju i programi karijernog savjetovanja koji se provode u Uredu za razvoj karijera.

"Modus zaposli me sastoji se od više koraka. Student sa psihologom provodi razne provjere poput testova ličnosti, inteligencije i motivacije. Nakon definiranja profila ličnosti, slijedi identifikacija poslovne autentičnosti", pojašnjava Ljutić.

Ključnan dio programa također je i isticanje studentskih aktivnosti poput volontiranja, sudjelovanja u raznim studentskim udrugama te prikaz tema diplomskih radova u životopisu koji je, kako kaže, osobna promotivna brošura svakog studenta.

"Jako je važno da studenti osvijeste da je angažman tijekom studija jednako vrijedan kao i određeno poslovno iskustvo. Savjetujemo studentima da u životopisu navedu aktivnosti u kojima su sudjelovali, bilo da je riječ o radu u studentskim organizacijama, ili u sudjelovanju u različitim projektima. Takva iskustva mogu poslodavcima pokazati njihovu inicijativu, spremnost na rad te odgovornost pri izvršavanju zadataka", završava Ljutić.

Razgovor za posao, poslodavac i kandidat za posao
Pixabay

Kakva stjecanja praktičnih znanja nude različiti zagrebački fakulteti?

Osim samostalnog angažmana studenata, ulogu u pozicioniranju na tržištu rada nakon završetka akademskog obrazovanja imaju i fakulteti. Koliko su provedbe programa stručnih studentskih praksi zastupljene u sklopu studijskih programa, provjerili smo u razgovoru s predstavnicima različitih fakulteta na njihovim izložbenim štandovima.

Na štandu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Marinom Vodanovićem te razmotrili pitanje suradnje fakulteta s budućim poslodavcima i omogućuje li ta suradnja lakši pristup tržištu rada. Dekan Vodanović istaknuo je da Stomatološki fakultet studentima na posljednjoj godini studija omogućava 500 sati izvanfakultetske praktične nastave koja se odvija u suradnji s partnerskim stomatološkim ordinacijama diljem cijele Hrvatske.

"Prema našim analizama pokazalo se da studenti koji pohađaju stručnu praksu puno lakše i prije pronađu posao. U svakoj generaciji pet do deset posto ostane raditi u onim ordinacijama u kojima su pohađali stručnu studentsku praksu“, rekao je dekan Vodanović.

Zagreb, 231117.Studentski centar.Otvorenje Smotrae Sveucilista u Zagrebu je primamilo mlade ljude i potencijalne brucose u prostore Studentskog centra kako bi pronasli informacije i buduci smjer studiranja.Foto: Matea Petrovic/Global
Matea Petrovic

Važnost stjecanja praktičnog iskustva tijekom studija ističu i sa štanda Veterinarskog fakulteta. Njihovi studenti naglasili su kako je stručna praksa obavezan dio studijskog programa na završnim godinama studija. Traje dva mjeseca te se odvija u ambulantama u Hrvatskoj, no studenti imaju i mogućnost stjecanja prakse u inozemstvu putem programa Erasmus.

Govoreći o suradnji fakulteta s veterinarskim ambulantama u kojima se provodi stručna praksa, studenti su istaknuli kako postoji mogućnost zaposlenja nakon završetka. Ipak, takve prilike, smatraju, ovise o individualnom angažmanu studenata, njihovoj inicijativi i sposobnosti da se tijekom prakse istaknu svojim radom.

Dokaz da stručna praksa može biti više od prilike za stjecanje praktičnih znanja pokazuje i iskustvo Matee Samardžić, studentice diplomskog studija nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Zahvaljujući angažmanu tijekom prakse, otvorila joj se mogućnost studentskog zaposlenja u struci.

"Svakako su mi teorijska znanja koja sam usvojila tijekom studiranja pomogla u primjeni u stvarnom radnom okruženju. Tijekom obavljanja prakse imala sam priliku povezati teoriju s realnim situacijama, steći nova iskustva i kvalitetnije razviti potrebne vještine", objašnjava studentica Matea.

Posebno je naglasila važnost aktivnog angažmana tijekom perioda studiranja, u kontekstu stjecanja i stvaranja novih poznanstava i profesionalnih kontakata koji studentima mogu olakšati pronalazak budućeg zaposlenja u struci. Početak profesionalnog puta zato ne podrazumijeva isključivo posjedovanje diplome već zahtjeva vlastitu inicijativu i iskustva koje studenti grade tijekom akademskog obrazovanja.

1 / 1