Kako pronaći prvi posao nakon završetka fakulteta? Sama diploma nije dovoljna
Razgovarali smo s karijernim stručnjakom te se raspitali na štandovima raznih fakulteta na ovogodišnjoj Smotri što nude studentima tijekom studiranja
Mnogi mladi neposredno nakon završetka fakulteta kreću u potragu za prvim poslom. Za većinu taj proces predstavlja ozbiljan izazov jer se po prvi put susreću s nepoznanicom pristupanja tržištu rada.
Kako napisati prvi životopis, na koji način pristupiti potencijalnom poslodavcu te što je sve potrebno da bi se istaknuli u masi kandidata i dobili željeni posao, neka su od pitanja s kojima se mladi susreću na početku svog profesionalnog puta.
Angažman tijekom studija jednako je vrijedan kao poslovna iskustva
Na ovogodišnjoj 31. Smotri Sveučilišta u Zagrebu posjetitelji su imali priliku sudjelovati u simulacijama razgovora za posao, koje su se odvijale u dvorani Cres na zagrebačkom Velesajmu. Budući, ali i sadašnji studenti na licu mjesta mogli su dobiti pravovremene savjete o snalaženju na tržištu rada. O izazovima s kojima se mladi susreću prilikom prvog zaposlenja, razgovarali smo s Markom Ljutićem, voditeljem Ureda za razvoj karijera Sveučilišta u Zagrebu.
"Najčešći izazovi javljaju se kod studenata koji nisu sudjelovali u izvannastavnim aktivnostima, već su bili usmjereni isključivo na fakultetsko obrazovanje. Riječ je o studentima koji su uredno izvršavali svoje obveze, stekli diplomu i potom se zapitali: što sada? Konkretno, izazovi se odnose na komunikacijske vještine koje su, pod utjecajem digitalizacije i umjetne inteligencije, izgubile na težini", objašnjava Ljutić.
Ipak, kako navodi, tema zapošljavanja nije izazovna samo mladima. Zbog nestabilnih uvjeta na tržištu rada i stalne potrebe za usavršavanjem novih vještina s izazovom zapošljavanja susreću se i osobe koje posjeduju prethodno radno iskustvo. Upravo zato važnu ulogu imaju i programi karijernog savjetovanja koji se provode u Uredu za razvoj karijera.
"Modus zaposli me sastoji se od više koraka. Student sa psihologom provodi razne provjere poput testova ličnosti, inteligencije i motivacije. Nakon definiranja profila ličnosti, slijedi identifikacija poslovne autentičnosti", pojašnjava Ljutić.
Ključnan dio programa također je i isticanje studentskih aktivnosti poput volontiranja, sudjelovanja u raznim studentskim udrugama te prikaz tema diplomskih radova u životopisu koji je, kako kaže, osobna promotivna brošura svakog studenta.
"Jako je važno da studenti osvijeste da je angažman tijekom studija jednako vrijedan kao i određeno poslovno iskustvo. Savjetujemo studentima da u životopisu navedu aktivnosti u kojima su sudjelovali, bilo da je riječ o radu u studentskim organizacijama, ili u sudjelovanju u različitim projektima. Takva iskustva mogu poslodavcima pokazati njihovu inicijativu, spremnost na rad te odgovornost pri izvršavanju zadataka", završava Ljutić.
Kakva stjecanja praktičnih znanja nude različiti zagrebački fakulteti?
Osim samostalnog angažmana studenata, ulogu u pozicioniranju na tržištu rada nakon završetka akademskog obrazovanja imaju i fakulteti. Koliko su provedbe programa stručnih studentskih praksi zastupljene u sklopu studijskih programa, provjerili smo u razgovoru s predstavnicima različitih fakulteta na njihovim izložbenim štandovima.
Na štandu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu razgovarali smo s dekanom prof. dr. sc. Marinom Vodanovićem te razmotrili pitanje suradnje fakulteta s budućim poslodavcima i omogućuje li ta suradnja lakši pristup tržištu rada. Dekan Vodanović istaknuo je da Stomatološki fakultet studentima na posljednjoj godini studija omogućava 500 sati izvanfakultetske praktične nastave koja se odvija u suradnji s partnerskim stomatološkim ordinacijama diljem cijele Hrvatske.
"Prema našim analizama pokazalo se da studenti koji pohađaju stručnu praksu puno lakše i prije pronađu posao. U svakoj generaciji pet do deset posto ostane raditi u onim ordinacijama u kojima su pohađali stručnu studentsku praksu“, rekao je dekan Vodanović.
Važnost stjecanja praktičnog iskustva tijekom studija ističu i sa štanda Veterinarskog fakulteta. Njihovi studenti naglasili su kako je stručna praksa obavezan dio studijskog programa na završnim godinama studija. Traje dva mjeseca te se odvija u ambulantama u Hrvatskoj, no studenti imaju i mogućnost stjecanja prakse u inozemstvu putem programa Erasmus.
Govoreći o suradnji fakulteta s veterinarskim ambulantama u kojima se provodi stručna praksa, studenti su istaknuli kako postoji mogućnost zaposlenja nakon završetka. Ipak, takve prilike, smatraju, ovise o individualnom angažmanu studenata, njihovoj inicijativi i sposobnosti da se tijekom prakse istaknu svojim radom.
Dokaz da stručna praksa može biti više od prilike za stjecanje praktičnih znanja pokazuje i iskustvo Matee Samardžić, studentice diplomskog studija nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Zahvaljujući angažmanu tijekom prakse, otvorila joj se mogućnost studentskog zaposlenja u struci.
"Svakako su mi teorijska znanja koja sam usvojila tijekom studiranja pomogla u primjeni u stvarnom radnom okruženju. Tijekom obavljanja prakse imala sam priliku povezati teoriju s realnim situacijama, steći nova iskustva i kvalitetnije razviti potrebne vještine", objašnjava studentica Matea.
Posebno je naglasila važnost aktivnog angažmana tijekom perioda studiranja, u kontekstu stjecanja i stvaranja novih poznanstava i profesionalnih kontakata koji studentima mogu olakšati pronalazak budućeg zaposlenja u struci. Početak profesionalnog puta zato ne podrazumijeva isključivo posjedovanje diplome već zahtjeva vlastitu inicijativu i iskustva koje studenti grade tijekom akademskog obrazovanja.