Društvene mreže 'gore', svi slave izbore u Srbiji i Brazilu. 'Demokracija uvijek mora imati prednost nad fašizmom'

Nedjeljna izborna noć donijela je važne političke rezultate u Srbiji i Brazilu. Na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, Studentska lista odnijela je pobjedu te većinu mandata u sastavljanju parlamenta. Time je nakon 14 godina vlasti, glavni politički blok predvođen Aleksandrom Vučićem pretrpio izborni poraz.

S druge strane, predsjednički izbori u Brazilu imali su drugačiji epilog iako izborna noć nije prošla bez političkih previranja. U drugom krugu predsjedničkih izbora, aktualni brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, ikona globalne ljevice i najdominantnija figura u brazilskoj politici ovog stoljeća, osvojio je četvrti mandat.

Dok je desničarski protukandidat, senator Flávio Bolsonaro, najstariji sin bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, ostvario pobjedu u prvom krugu predsjedničkih izbora, jučer je upisao poraz na izborima s osvojenih 48,24 posto glasova, kako prenosi Politico.

'Ovo više neće biti politika jednog čovjeka'

Nositelj studentske liste Studenti pobeđuju Ilija Srdanović u razgovoru za HRT govorio je o prvim potezima i odnosima sa susjednim zemljama.

"Ne bih sada pričao o čovjeku koji je napravio crno razdoblje srpske povijesti. Mi ćemo napraviti svjetliju budućnost našoj zemlji", poručio je Srdanović.

Iako su tijekom predizborne kampanje izbjegavali ideološka pitanja, kao i pitanje odnosa s Hrvatskom, Srdanović je nakon pobjede najavio promjene.

"Ovo više neće biti politika jednog čovjeka, čovjeka koji je zavadio dva oka u glavi, a kamoli dva naroda koji trebaju živjeti u dobrosusjedskim odnosima".

Buduću politiku vodit će Vlada Republike Srbije, ne jedan čovjek, i gledat će se najbolji interes kako građana Srbije, tako i dobrobiti u međudržavnim odnosima, poručio je.

Ovako je izgledao pad represivnog režima

Podsjetimo, početak političkih nestabilnosti u Srbiji započeo je još u studenom 2024. godine, padom nadstrešnice u Novom Sadu. Tragedija u kojoj je poginulo 16 osoba otvorila je Pandorinu kutiju i jasno prikazala visoki stupanj brutalnosti Vučićevog režima.

S obzirom na to da politički vrh nije preuzeo odgovornost, tada dolazi do stvaranja Studentskog pokreta koji eksplicitno prosvjeduje protiv takvog oblika vladanja. Prvi prosvjed održao se 5. studenog 2024. godine gdje je zatražena ostavka premijera i gradonačelnika Novog Sada, kako prenosi HRT.

Važnu ulogu u održavanju i širenju studentskog pokreta imao je i Fakultet dramskih umjetnosti. Ova institucija je započela sa studentskim prosvjedima 22. studenog 2024. godine te su krenuli s blokadama osnovnih i srednjih škola u znak solidarnosti i podrške diljem Srbije kako prenosi RTS.

Važno je spomenuti i biciklistički marš srpskih studenata iz 2025. godine kojim su htjeli skrenuti pozornost europskih institucija na političku situaciju u Srbiji. Naime, zbog simboličkog značaja, ruta je krenula iz Novog Sada, a završila je u Strassburgu predajom pisama nadležnim europskim tijelima, prema navodima HRT-a.

Studenti predvodnici najveće pobjede u modernoj povijesti Srbije

Tijekom održavanja brojnih studentskih prosvjeda u posljednje dvije godine zabilježeni su i brojni slučajevi nasilja nad prosvjednicima, uključujući incidente u kojima su automobili ulijetali u okupljene prosvjednike, kako prenosi Jutarnji list. Takvi događaji potaknuli su i stvaranje upečatljivog dojma nezadovoljstva funkcioniranja institucija te postojećeg režima.

Tako je Studentski pokret, uz prvotne zahtjeve koji su anulirali odgovornost za tragediju u Novom Sadu, proširio svoje djelovanje u kontekstu promjene autoritarne političke garniture. Podrškom građana diljem Srbije, studentski pokret nadilazi prosvjedne okvire te se uključuje u izborno natjecanje.

Kao nositelj Studentske liste odabran je Ilija Srdanović, kardiolog i profesor na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. On predvodi studentsku inicijativu da zahtjeve prosvjednog konteksta prenese u sustavni dio vlasti u Srbiji. Stoga je pobjeda na parlamentarnim izborima pokazala da je višegodišnje djelovanje Studentskog pokreta potaknulo brojne građane na promjenu političkog sustava.

U Brazilu nova pobjeda ljevice

Dok je u Srbiji fokus bio na neočekivanoj pobjedi Studentske liste, u Brazilu je naglasak bio na otežanom postupku glasovanja i produljenom roku za izvršenje građanske dužnosti. Naime, kako prenosi BBC, sudac brazilskog Vrhovnog suda Cristiano Zanin odlučio je produljiti glasanje od 17 do 19 sati zbog prijavljenih nepravilnosti s prijevozom birača u nekim dijelovima države. Upravo zbog toga je poraženi Flávio Bolsonara odbio priznati poraz te najavio pravni postupak za poništenje izbora.

Osvrtom na pobjedu predsjednika Luiza Inácie Lule da Silve važno je razmotriti širi regionalni politički kontekst u Latinskoj Americi. Prema navodima The Guardiana, njegova pobjeda i osvojeni četvrti mandat predstavlja značajan udarac krajnjoj desnici čiji je politički utjecaj u porastu po čitavom kontinentu Južne Amerike.

S obzirom na vrijednosti koje Lula da Silva predstavlja jasno je da promiče lijevi politički spektar. Na začetku političkog djelovanja, identificira se kao sudionik radničkog pokreta te je jedan od prvih začetnika Radničke stranke, kako prenosi Telegram. Tri puta se bezuspješno kandidira na predsjedničkim izborima te prvi put postaje predsjednik 2002. godine.

Nakon odrađena dva mandata, njegovu političku karijeru obilježava korupcijski skandal zbog kojeg završava i u zatvoru. Nakon odbačenih optužbi ponovno postaje predsjednik 2022. godine. Lula je novu pobjedu na izborima definirao kao potvrdu demokratskih vrijednosti, poručivši da demokracija uvijek mora imati prednost nad diktaturom i fašizmom.

Važno se osvrnuti i na vanjskopolitički kontekst te suradnju s SAD-om i Donaldom Trumpom koja se dovodi pod znak upitnika upravo zbog suprotstavljenih ideoloških svjetonazora. Također, kako navodi Le Monde, američki predsjednik Trump je izjavio da su brazilski izbori namješteni nakon što je njegov desničarski saveznik Bolsonaro poražen.