CRNA GORA Pad vlade samo produžuje čekanje za ulazak u Europsku uniju

Nakon 14 mjeseci na vlasti, crnogorski premijer Zdravko Krivokapić u veljači je izgubio povjerenje ministara. Sukobi u Vladi, parlamentarni pritisak i sukobi između ministara bliskih premijeru i onih bliskih potpredsjedniku Dritanu Abazoviću, samo su neki od razloga pada Vlade u Crnoj Gori. Abazović, čelnik Ujedinjene reformske akcije (URA), bio je krucijalan za formiranje Krivokapićeve Vlade, ali i za njezin pad. Krivokapić je za sve optužio aktualnog predsjednika države Milu Đukanovića i potpredsjednika Abazovića komentirajući kako je sve odavno dogovoreno za njegov odlazak. Do raskola između Krivokapića i Abazovića došlo je početkom rujna prošle godine, tijekom ustoličenja novog mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Joanikija. Tada je helikopterom vojske Crne Gore novi čelnik SPC-a u prebačen u manastir na Cetinju kako bi se održala njegova inauguracija, koju su prosvjedima i blokadom ceste pokušavali spriječiti prosvjednici koji su se predstavili kao crnogorski domoljubi i pristalice Crnogorske pravoslavne crkve.

Reorganizacija političke scene

Crnogorski novinar i analitičar, Željko Pantelić komentirao je da postoje dva presudna događaja za pad Vlade. "Ustoličenje mitropolita Joanikija i program 'Europa sad' svakako su naveli Krivokapića i Abazovića na mimoilaženje. Predsjednik crnogorske vlade zaslužio je više poštovanja iz Abazovićeve političke partije 'Ujedinjene reformske akcije', komentirao je Pantelić. U početku pregovora za formiranje nove Vlade, Dritan Abazović prvi je predložio model manjinske vlade što bi zapravo značilo da bi vladajuća stranka bila ona koja nema većinu u parlamentu. Srđan Perić, profesor književnosti i građanski aktivist, komentirao je moguće posljedice novonastale situacije u Crnoj Gori te je objasnio na koji se način politička scena sada treba reorganizirati.

'Pozivanje EU na brzo formiranje je izlizana fraza koju EU službenici i portparoli izgovaraju svaki put poslije izbora ili pada vlade u zapadnobalkanskim državama', komentirao je Perić

"Došlo je do 'nategnute' logičke konstrukcije da će se uz manjinsku podršku poslanika prethodne vlasti krenuti u borbu protiv praksi koje je uspostavila stranka upravo tih poslanika. U borbi protiv korupcije za koju se moraju donijeti određene odluke i zakoni, oni računaju na podršku onih koje bi baš te odluke i zakoni suočili sa sudskim procesima", komentirao je Perić. Demokratski front je izrazio svoje nezadovoljstvo manjiskom vladom te je blokirao 17 prometnica u Crnoj Gori te poručio kako će nastaviti sa protestima ukoliko se i dalje bude pričalo o manjiskoj vladi. Nakon ovih protesta, Abazović je komentirao kako je manjiska Vlada bila samo jedna od mogućih opcija, a predsjednik Đukanović odlučio je predložiti Skupštini Crne Gore novog mandatara za sastav Vlade, a to bi bio Abazović. Crnogorski mediji prenose kako je Đukanović objasnio da je u interesu države da što prije dobije Vladu u punom kapacitetu njezine funkcionalnosti, posebno zbog trenutnih političkih izazova vođeni ratom u Ukrajini. Osim toga, očekuje da parlament Crne Gore održi sjednicu i oduči o programu i sastavu Vlade na prijedlog mandatara.

Maglovita perspektiva članstva u EU

Nakon posljednjih događaja došlo je do značajnih političkih promjena. Na jednoj strani je sukob dviju stranaka Demokrati i URA, koje predvode koalicije u dosadašnjoj većini, a na drugoj strani stoji koalicija okupljena oko Desničarskog Fronta te DPS koji je bio presudan za izbor nove Vlade. "DPS, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrati i Liberalna partija, samo su neke od stranaka koje su htjele što prije vidjeti kraj Vlade koju oni smatraju srpskom, a u njihovom rječniku pridjev srpski je izvor svih pošasti i zato su spremni na sve pa čak i da podrže manjinsku vladu Dritana Abazovića", komentirao je Pantelić. Europska unija pozvala je političke aktere da se fokusiraju i rade zajedno na poticanju reformi koje bi pomogle pri bržem ulasku u Europsku uniju te prije svega, da rade u interesu građana Crne Gore. "Pozivanje EU na brzo formiranje je izlizana fraza koju EU službenici i portparoli izgovaraju svaki put poslije izbora ili pada vlade u zapadnobalkanskim državama", zaključio je Perić.

Na jednoj strani je sukob dviju stranaka Demokrati i URA, koje predvode koalicije u dosadašnjoj većini, a na drugoj strani stoji koalicija okupljena oko Desničarskog Fronta te DPS

Crna Gora je kandidatkinja za ulazak u Europsku uniju od 2010. godine, a pregovori su započeli dvije godine kasnije. Veleposlanici EU komentirali su da je Crna Gora demokratska država i oni neće odlučivati tko će biti u crnogorskoj Vladi. Perić je komentirao da Crna Gora još nije spremna na taj korak, a onaj tko tu priču spominje Dritanu Abazoviću, griješi. "Najveća greška koju netko može napraviti je da neka vlada na Zapadnom Balkanu pothranjuje nadu o brzom ulasku u Europsku uniju jer je članstvo maglovita perspektiva. Nijedan ozbiljan političar koji misli dobro svojoj zemlji, ne stavlja ga u vrh prioriteta", zaključio je Perić.