Mladi u medijskoj industriji u fokusu međunarodnog skupa EMMA HUB na Fakultetu političkih znanosti

Kako doprijeti do mlade publike koja sve manje prati tradicionalne medije? Kako pronaći zajednički jezik između starijih i mlađih generacija u redakcijama? Što mladi novinari očekuju od svojih poslodavaca, a što poslodavci od njih? O tim i brojnim drugim pitanjima razgovarali su znanstvenici i medijski profesionalci okupljeni na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje je u četvrtak, 12. studenoga, započeo dvodnevni međunarodni skup EMMA HUB Zagreb 2026.

Skup, u čijem je središtu položaj mladih u medijskoj industriji, kako u ulozi zaposlenika i budućih rukovoditelja tako i u ulozi publike kojoj se medijske organizacije nastoje prilagoditi, organiziran je u okviru Europskog udruženja za medijski menadžment (European Media Management Association – EMMA). Program je započeo pozdravnim obraćanjima dr. sc. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti, prodekanice Fakulteta, prof. dr. sc. Marte Zorko te predsjednice udruženja EMMA Leone Achtenhagen sa Sveučilišta Jönköping u Švedskoj.

Prvi dio programa bio je posvećen odnosima među generacijama u medijskoj industriji. Na okruglom stolu pod nazivom "Can We Meet Halfway? The Older and Younger Generations in the Media Industry" sudjelovali su predstavnici akademske zajednice i medijske prakse: Martina Bolšec Oblak s Nove TV, doc. dr. sc. Stela Lechpammer s Fakulteta političkih znanosti i Večernjeg lista, doc. dr. sc. Amela Delić Ašić sa Sveučilišta u Tuzli, Tonči Gabelić iz Media servisa te Matija Matković s Nove TV. Raspravu je moderirala dr. sc. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti.

Raskorak između novinarskog obrazovanja i stvarnih potreba redakcija

Jedno od pitanja otvorenih tijekom rasprave odnosilo se na medijske navike samih mladih novinara. Stela Lechpammer upozorila je na problem nedovoljnog praćenja medijskih sadržaja među mladima koji ulaze u novinarsku profesiju, istaknuvši kako je poznavanje medija i redovito praćenje vijesti važan preduvjet za kvalitetan novinarski rad. Amela Delić Ašić govorila je pak o raskoraku između novinarskog obrazovanja i stvarnih potreba redakcija te izazovima s kojima se mladi suočavaju pri prijelazu s fakulteta na tržište rada.

"Važne su ideje koje mladi donose u redakcije i važno je da ih urednici budu spremni prihvatiti, osobito kada je riječ o korištenju društvenih mreža i prilagodbi medijskih sadržaja novim platformama", rekao je Tonči Gabelić, a Martina Bolšec Oblak naglasila je ulogu mentorstva i prenošenja znanja između iskusnijih i mlađih kolega.

"Kada sam ja prvi put stigla u redakciju, sama sam se morala snaći, a danas je pohvalno što postoje zaista odlični programi mentorstva", rekla je Bolšec Oblak, a Matija Matković se nadovezao govoreći o iskustvima mladih novinara u redakcijskom okruženju i njihovu snalaženju u svakodnevnom novinarskom radu. Rasprava je tako otvorila niz pitanja o tome kako povezati iskustvo starijih generacija s novim vještinama, navikama i očekivanjima mladih koji tek ulaze u medijsku industriju.

Varšava, Berlin, Istanbul pa Zagreb

Ovogodišnji EMMA HUB, pod nazivom "Managing Media with and for Young People: Creators, Organisations and Audiences", četvrto je zapravo izdanje međunarodnog skupa koji povezuje znanstvenike i medijske profesionalce. Europsko udruženje za medijski menadžment (EMMA) djeluje od 2003. godine, a inicijativa EMMA HUB pokrenuta je kako bi potaknula razmjenu znanja između akademske zajednice i medijske industrije.

Nakon Varšave, gdje se 2023. raspravljalo o upravljanju medijima u kontekstu rata u Ukrajini, Berlina, gdje je 2024. u fokusu bilo medijsko stvaralaštvo migranata, te Istanbula, gdje se prošle godine govorilo o kreatorima sadržaja, ovogodišnji je domaćin Zagreb.

U središtu rasprava mladi su u dobi od 16 do 30 godina, njihove medijske navike, uloga u stvaranju sadržaja te mogućnosti sudjelovanja u upravljanju medijskim organizacijama. Razlog za takav fokus promjene su u načinu na koji mlađe generacije dolaze do informacija.

Prema podacima Reutersova izvješća Digital News Report 2025, društvene mreže glavni su izvor vijesti za 54 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine te 50 posto onih između 25 i 34 godine. Istraživanja pritom upozoravaju na sve slabiju povezanost mladih s tradicionalnim medijskim brendovima, sve veću ulogu influencera u informiranju te činjenicu da mladi do vijesti često dolaze usputno, dok koriste digitalne platforme.

Kako mediji mogu bolje razumjeti potrebe mladih?

Istodobno, dio mladih vijesti aktivno izbjegava. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da među razlozima takvog ponašanja ističu nedovoljnu zastupljenost tema koje ih zanimaju te način njihove obrade, koji često smatraju dosadnim. Dodatan je izazov nepovjerenje u medije, uključujući i društvene mreže kojima se mladi svakodnevno koriste.

Upravo zato ovogodišnji EMMA HUB otvara pitanje kako medijske organizacije mogu bolje razumjeti potrebe mladih, ali i kako ih potaknuti da od pasivnih korisnika postanu aktivni stvaratelji sadržaja, zaposlenici i donositelji odluka u medijskoj industriji. Središnji dio prvog dana činile su i dvije paralelne istraživačke radionice, usmjerene na različite aspekte odnosa mladih i medijske industrije.

Prva radionica, "Young People as Employees and Employers?", bavi se položajem mladih kao zaposlenika, voditelja timova i donositelja odluka u medijskim organizacijama. Među temama su razvoj karijera, upravljačke i liderske vještine, organizacijska kultura, međugeneracijski odnosi te radni uvjeti u tradicionalnim i novim medijskim organizacijama. Radionicu koordiniraju Anna Jupowicz-Ginalska sa Sveučilišta u Varšavi i Anna Teler s Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. u Krakovu.

Druga radionica, "Managing Media for Young Audiences", usmjerena je na strategije kojima medijske organizacije nastoje privući i zadržati mladu publiku. Obuhvaća razvoj medijskih proizvoda i brendova, distribucijske strategije, poslovne modele te načine istraživanja, segmentacije i uključivanja mladih korisnika medijskih sadržaja. Radionicu koordiniraju Eylem Yanardağoğlu sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Macromedia i Esra Ercan Bilgiç sa Sveučilišta Bilgi u Istanbulu.

Program se nastavlja i sutra

Sudionici su tijekom prvog dana predstavljali istraživačke koncepte te razrađivali ciljeve i istraživačka pitanja, a program je zaključen seminarom s Leone Achtenhagen, glavnom urednicom znanstvenog časopisa Journal of Media Business Studies.

Program se nastavlja i sutra, u petak, 13. studenoga, okruglim stolom "Who Holds the Microphone? From the Margins to the Mainstream", na kojem će sudjelovati doc. dr. sc. Tamara Kunić s VERN-a, dr. sc. Marko Selaković iz SP Jain London School of Management, Rahela Štefanović s Hrvatske radiotelevizije, Anna Teler s Papinskog sveučilišta Ivana Pavla II. u Krakovu te Sven Marnić iz NoCap Studija. Raspravu će moderirati Antonija Čuvalo s Fakulteta političkih znanosti.

U nastavku dana sudionici će se ponovno okupiti u istraživačkim radionicama, ovaj put s naglaskom na metodološke pristupe i pripremu završnih prezentacija. Skup će završiti plenarnom raspravom na kojoj će biti predstavljeni rezultati dvodnevnog rada, njihovi zaključci i mogućnosti objavljivanja budućih znanstvenih radova.