Upoznajte ljude zbog kojih znate hoćete li danas morati sa sobom ponijeti kišobran ili sunčane naočale
Na Svjetski dan meteorologije proveli smo dan na Državnom hidrometeorološkom zavodu i provjerili kako izgleda prosječan dan jedne prognostičarke
Što to leti, brzo se mijenja i ne može se uhvatiti? Nije ptica, nije zrakoplov, već je vrijeme. Kada malo bolje pogledamo, svaki naš dan zapravo započinje vremenom. Ono određuje što ćemo obući, hoćemo li putovati, kako ćemo se osjećati, a "baš je čudno ovo vrijeme“ i "što kažete na prognozu danas“ zauvijek ostaju najpopularniji izrazi za pokretanje razgovora i prekidanje neugodne tišine.
Iza svake vremenske prognoze ne stoje samo karte i brojke, nego ljudi koji vrijeme prate svakodnevno, doslovno iz minute u minutu. Jutarnja kava, pogled kroz prozor, analiza satelitskih snimaka i podataka s meteoroloških stanica čine splet radnji u kojima je za jednog meteorologa svaki trenutak bitan. Jer oblaci se pomiču, vjetar mijenja smjer, a njihov glavni zadatak ostaje predvidjeti što će priroda učiniti sljedeće. Zvuči jednostavno, zar ne?
Ponekad je teže predvidjeti pitanja građana, nego vrijeme
Većina "vremenskih priča" o kojima slušamo svako jutro na radiju i koje gledamo svake večeri u Prognozi na kraju središnjeg Dnevnika, započinje na Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje smo proveli jedan dan s meteorologinjom Klarom Severić. Ili mogli bismo reći pola, s obzirom da radni dan meteorologa zapravo započinje puno prije radnog dana jednog novinara. Već u 5:15 sati ujutro prvi dežurni prognostičar dolazi u Zavod.
"Odmah ujutro kada dođe prvi dežurni prognostičar, mora se upoznati s trenutnom vremenskom situacijom kako bi mogao vidjeti kakvo je trenutno vrijeme i onda krenuti u izradu prognoze", kaže Severić.
A gdje je prvi, tu su i drugi pa i treći. Ekipa od tri prognostičara prva je koja uočava nove vremenske promjene, komunicira s javnošću, piše tjedne i polutjedne prognoze, ali se redovito javlja i na korisnički telefon. Odgovaranje na upite građana zna ponekad biti teže od iščitavanja vremenskih modela, ne zato što je upita puno, već zato što građani uglavnom meteorologe smatraju svemogućim bogovima vremena.
"Dogodilo mi se jednom da me žena nazvala na korisnički telefon, ja sam se javila i pitala što joj treba, a ona me pitala mogu li joj reći kakvo će vrijeme biti 23. svibnja 2027. godine i kolika je vjerojatnost da će padati kiša. Pretpostavljam da je planirala organizirati neki događaj, ali jedino što sam joj tada mogla odgovoriti bilo da se možemo čuti eventualno 22. svibnja pa ću joj znati reći", govori uz smijeh Klara.
Atmosfera je vrlo složen sustav, stoga je timski rad ključan
Ured prognostičara zapravo se ne razlikuje mnogo od bilo kojeg drugog poslovnog ureda izuzev brojnih geografskih i meteoroloških karata isprintanih i polijepljenih po stolu, zidovima i ormarima.
"To nam je rezerva. U slučaju kada recimo nestane struje pa ne možemo gledati modele u sustavu, ostanu nam fizičke karte", objašnjava Severić dok nas vodi kroz hodnik do glavne meteorološke sobe.
U njoj meteorolozi svako jutro oko 10 sati održavaju kolegije na kojima se usuglašuju oko prognoza i nadopunjuju izvješća. Iako svaki meteorolog ima svoje zadatke i radi svoju smjenu, da bi se izradila kvalitetna prognoza, ključan je timski rad, kao i stručnost u poznavanju vremenskih modela.
"Atmosfera je jedan vrlo složen sustav te ima puno fizikalnih procesa koje treba dobro pratiti, a za to je ključno redovito upoznavanje s novim sustavima i novim modelima. Na koncu, treba znati to sve analizirati i na kraju pretočiti u prognozu koja je razumljiva apsolutno svima", kaže Severić.
Pokazala nam je kako funkcioniraju animacije na meteorološkim kartama. Svaka nova pojava šarenih točkica na meteorološkim modelima znači i promjenu vremenske situacije. Vremenskih modela ima nekoliko i svaki od njih specifičan je na svoj način. Dok jedan vidi ciklonu malo južnije, drugi malo sjevernije, meteorolozi su ti koji moraju svojim iskustvom i znanjem donijeti odluku.
Razlika od samo nekoliko kilometara može značiti kišu u jednom gradu i snijeg u drugom. Zagreb je, naglašava Klara, ipak poseban slučaj. Kao toplinski otok često izbjegne snijeg koji padne samo nekoliko kilometara dalje, ali ga često ne zaobilaze obilne kiše.
Pokušaji da se uhvati neuhvatljivo iznova i iznova
Pred kraj našeg druženja s Klarom, zaputili smo se na meteorološki krug bez kojeg ne bi bilo konačnih zaključaka o vremenskim prilikama i neprilikama koje predstoje. Meteorološki krug čini splet nekoliko meteoroloških stanica s preciznim instrumentima koji mjere temperaturu, tlak, vjetar, oborine, a radiosonde šalju vertikalne profile atmosfere.
"Motritelji dva puta dnevno puštaju balone s instrumentima, a svi podaci se prikazuju na sinoptičkim kartama i koriste u modelima za predviđanje vremena. Bez toga ne bismo mogli predvidjeti ni osnovne promjene u atmosferi", kaže Severić.
Kada govori o izazovima, Klara ističe da najteži dio prognoziranja dolazi kada je vrijeme najnepredvidljivije. Ljeti su to grmljavinska nevremena, kada se do dan ranije ne zna hoće li biti i tuče, koje veličine i prati li ju olujni vjetar. Zimi je to magla.
Na kraju dana, kad većina ljudi samo letimično pogleda kakvo je vrijeme za taj dan i nastavi dalje, Klara i njezini kolege proveli su sate analizirajući svaki detalj da bi upravo ta prognoza bila što točnija. Jer vrijeme, koliko god ga pokušavali razumjeti, ostaje neuhvatljivo. A meteorolozi svaki dan iznova pokušavaju učiniti upravo to. Uhvatiti ga.