Akademija likovnih umjetnosti
AKADEMIJA U HODU U fokusu novog studijskog programa su praktični rad i individualnost
'Vjerujemo da ćemo tradicionalnu i specifičnu umjetničku instituciju poput akademije novim programima i modelima suradnje kvalitetnije pozicionirati u suvremenom svijetu kulturne i kreativne djelatnosti', ističe voditelj projekta
Studijski programi umjetničkih akademija u Hrvatskoj su kvalitetni, ali nedostaju kolegiji kojima bi se studenti bolje pripremili za profesionalni život nakon formalnog obrazovanja. Da bi unaprijedili kvalitetu i relevantnost stečenih kvalifikacija studenata koji pohađaju studijske programe Slikarstva, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu (ALU) i Umjetnička akademija u Splitu (UMAS), pokrenule su projekt - "Akademija u hodu".
"Svakako možemo reći da i pred našom generacijom postoje veliki izazovi i da osjećamo potrebu da svoje obrazovne institucije razvijamo sa svim dionicima svijeta obrazovanja i kulture uvažavajući sve specifičnosti i tradiciju područja u kojem djelujemo", ističe voditelj projekta Ivan Skvrce.
Zgrada Umjetnicke akademije Sveucilista u Splitu
Objašnjava da su institucionalni procesi koje su na ALU proveli prethodnici, kao na primjer procesi integracije Akademije u Zagrebačko sveučilište, osnivanje novih umjetničkih akademija i studija u Hrvatskoj, usklađivanje studijskih programa s odredbama bolonjskog procesa, iznimno bitni koraci koji su znatno utjecali na visokoškolsko umjetničko obrazovanje u polju likovnih umjetnosti. Nove generacije dužne su nastaviti s razvojem i modernizacijom studija.
Povećanje relevantnosti stečenih kvalifikacija
Stoga ovim specifičnim projektom na kojem Akademija likovnih umjetnosti, uz partnersku podršku splitske Umjetničke akademije, Muzeja suvremene umjetnosti, Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Visokog učilišta Algebra, nastoje unaprijediti postojeći sveučilišni preddiplomski i diplomski studijski program Slikarstva. Projekt se provodi i financira uz veliku potporu u sklopu natječaja Europskog socijalnog fonda Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja.
Projekt se sastoji od više elemenata. Glavna aktivnosti je razvoj novih preddiplomskih i diplomskih studijskih programa slikarstva na akademijama u Zagrebu i Splitu. Taj proces uključuje pored razvoja novih programa i razvoj strateških dokumenata Standarda zanimanja i Standarda kvalifikacija za zanimanje slikar/slikarica, objašnjavaju nam provoditelji projekta.
Akademija likovnih umjetnosti
"Iako su studijski programi kvalitetni, smatrali smo da nedostaju specifični oblici edukacije kojima bi se studenti i studentice bolje pripremili za sve profesionalne izazove od kojih se sastoji umjetnička djelatnost slikarstva", objašnjava Skvrce. Dodaje da vjeruju da će novi strateški dokumenti i studijski programi zaista unaprijedili kvalitetu studija i povećati relevantnost stečenih kvalifikacija studenata i studentica.
"Sigurni smo da će se novim studijskim programom temeljenom na praktičnom atelierskom radu i individualnom istraživanju, studente uspjeti još kvalitetnije pripremiti za profesionalni život nakon akademija", kaže projektni voditelj.
Također, cilj je povećati i kvalitete cjelokupnog procesa studiranja. Bave se razvojem novih alata osiguranja kvalitete, opremanjem računalnih radionica i slikarskih učionica, jačanjem projektne suradnje s mentorima iz svijeta rada i gospodarstva, edukacijom nastavnog i nenastavnog osoblja. Tako se u suradnji s Algebrom radi na izradi novih digitalnih modela provedbe studentskih anketa i novog digitalnog arhiva.
'300=300 ima smisla'
"Bitno nam je da smo projektom obnovili i suradnje s nama bitnim srodnim područjima dizajna i arhitekture i to eksperimentalnim projektom izrade mobilne galerije", napominje voditelj projekta. Baš na tom projektu uz studente slikarstva ALU, Arhitektskog fakulteta i Studija dizajna iz Zagreba sudjeluju i mentori stručnjaci iz realnog sektora.
Provedba ovog projekta pokazala se kao veliki izazov. Zbog pandemije koronavirusa i posljedica potresa u kojem je slikarski odsjek izgubio 50 posto svojih studijskih atelierskih prostora bilo je iznimno teško provoditi sve planirane projektne aktivnosti. Tako određene aktivnosti, poput studijskih putovanja, već dvije godine nisu u mogućnosti realizirati.
'Osjećamo potrebu da svoje obrazovne institucije razvijamo sa svim dionicima svijeta obrazovanja i kulture, uvažavajući sve specifičnosti i tradiciju područja u kojem djelujemo', kaže skvrce
"Usprkos tome vjerujemo da ćemo uspjeti u svom naumu i da ćemo jednu tradicionalnu i specifičnu umjetničku instituciju poput akademije, kroz nove programe i modele suradnje, kvalitetnije pozicionirati u suvremenom svijetu u području koje se danas zove kulturne i kreativne djelatnosti", zaključuje Skvrce.
Projektom su povećali kvalitetu suradnje s drugim institucijama, muzejima, stručnim udruženjima, umjetničkim akademijama, ali i uspostavili suradnju s privatnim stručnim učilištem i dokazali da se, kako kažu, "artificijelne razlike" koje su se godinama nametale između sveučilišnih i stručnih studija zaista besmislene.
"Zaista se dokazalo da smo unutar polja obrazovanja svi na istom terenu i da stav 300=300 jedino ima smisla", napominje Skvrce.
Programi cjeloživotnog učenja
Počelo se i s izradom dva nova obrazovna programa cjeloživotnog učenja - Poduzetništvo u kreativnim industrijama te Zaštita intelektualnog vlasništva, također u skladu s načelima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Cilj je da u budućnosti Akademija osobama koje rade u kulturnim i kreativnim industrijama obrazovnim sustavom omogući dodatnu edukaciju kojima bi se stekle potrebne kompetencije i razvile kvalitetnije poduzetničke aktivnosti.
"Sigurni su da ćemo svim suradnjama koje smo razvili tom projektom povećati vidljivost akademije u našem 'realnom sektoru', a to je primarno sektor kulture, odnosno područje umjetničkog obrazovanja, stvaralaštva i istraživanja", objašnjavaju.
Projekt provedbe HKO-a na razini visokog obrazovanja "Akademija u hodu" (03.1.1.03.0033) Akademije likovnih umjetnosti, Sveučilišta u Zagrebu je sufinancirala Europska unija iz Europskog Socijalnog fonda (2019.-2022.).