Jumbo plakat ponešto provokativna sadržaja osvanuo je u Savskoj ulici početkom veljače i zaintrigirao prolaznike. Na fotografiji oskudno odjeven muškarac, na njemu dva odjevna predmeta - oba naizgled iz hrvatske tradicionalne nošnje. "Ideja je bila privući prolaznika vizualom koji 'mami' suptilnom (homo)erotikom, ali i komunicira elemente tradicijskih nošnji", objasnio je Sanjin Kaštelan, fotograf i autor plakata.

Prešućeno i previđeno

Taj spoj homoerotike i tradicije može se nazvati etno queer. Queer, što na engleskom znači čudan, nastran, do '80-ih je bio pogrdan naziv za homoseksualne osobe. Danas se pak koristi kao naziv za cjelokupnu homoseksualnu, biseksualnu, transrodnu i interseksualnu zajednicu osoba koje žive život izvan heteropatrijarhalnih normi. Queer, se također odnosi na aktivizam i podrazumijeva nepristajanje na slijeđenje društvenih normi, queer preispituje i odbija norme patrijarhalne tradicije. Znanstvena savjetnica Instituta za etnografiju i folkloristiku, dr. sc. Tea Škokić, kaže da je queer neizostavni dio svake baštine, tradicije i folklora ako ga tumačimo u širem smislu odnosno "kao odmak od norme ili društveno uvriježenih identiteta ponašanja i uloga". Iako se često prešućuje ili previđa, queer je dio hrvatske baštine, što potvrđuje i savjetnica Škokić koja navodi nekoliko primjera njegove prisutnost. To su erotski segmenti folklora s pjesmama i pričama s lascivnim sadržajem, običaji i obredi s jakim seksualnim nabojem, pjesme i priče s elementima homoseksualnog ponašanja, bogate metaforike spolnih organa s nazivima životinja, obredne nagosti povezane s obredima plodnosti… Kao dio kvirovske tradicije spominje i žene koje su se natjecale u seoskim sportovima. Riječ je najčešće bila o ženama koje su sudjelovale u javnom životu zajednice ulazeći tako u prostor "muških" poslova i aktivnosti, ali "i onima koje ostaju vezane isključivo za privatni život poput gatara, vještica, babica i ljekaruša" S druge strane Škokić napominje da "ne smijemo misliti da su svi odmaci od norme u hrvatskoj narodnoj tradiciji emancipacijski ili podrivački, odnosno da preispituju poredak i destabiliziraju ga". Kao primjer toga navodi "balkanski fenomen transrodnosti" odnosno virdžine. Žene koje su prisilno morale preuzetni muški rodni identitet te se zavjetovati na celibat jer nisu imale živućeg muškog nasljednika u obitelji. Škokić ističe i kako je homoseksualnost u pričama i pjesmama nerijetko oblik opovrgavanja i ismijavanja etničkoga, klasnoga ili religijskoga, odnosno svega što je smatra drugim. Osim toga, objašnjava savjetnica, "trebamo se paziti pojednostavljujuće teze da je hrvatsko društvo u prošlosti bilo ili isključivo konzervativno ili pak raskalašeno, kao i da je erotski folklor nešto specifično, odnosno zasebni dio narodne kulture".

Queer kao pojam modernosti

"Svaka je baština narodska, svaka je puna života jer je nastala iz iskustava, iz stvarnosti, iz ljudi, i naravno da je onda svaka baština prepuna queera", kaže Zvonimir Dobrović, osnivač i voditelj udruge Queer Zagreb. Znanstvena savjetnica Škokić objašnjava i da se postavlja pitanje imamo li mi dobar interpretativni aparat da opišemo postojanje queera koji vidimo u narodnim umjetnostima. Odnosno "imamo li znanje i slobodu da se politički poigravamo s povijesnim odmacima od norme te da ih stalno iznova reinterpretiramo i koristimo za političke ciljeve". To da danas znamo za pojedine fenomene i običaje koje možemo smatrati kvirovskima omogućuje nam, kaže Škokić, "da oblikujemo argumentaciju da 'nismo pali s Marsa' kad tražimo određena politička prava ili njegujemo nenormativni životni stil". Dodaje i da je na nama da u toj prošlosti prepoznamo odmake od norme, otkrijemo njihov politički potencijal i stvaramo novu tradiciju u značenju običnoga, svakodnevnoga i prihvatljivoga. Da queer nije pojam modernosti, smatra i autor veleplakata koji je prije nekoliko mjeseci osvanuo u Savskoj. "Queer, pa i etno queer je ekstenzija priče o normalnome, koje nije ni novo normalno, nego napose normalno, koje je samo antiteza patrijarhalnih normativa i sljepoće na spektar normalnoga", objašnjava Sanjin Kaštelan. Svakako sami queer već je danas manje kontroverzna tema, priča Škokić. "S druge strane, prostor slobode koji je nastao prajdovskim ili kvirovskim djelovanjem nije osvojen jednom za svagda nego ga treba neprestano čuvati, braniti i artikulirati", ističe znanstvena savjetnica.