RECENZIJA: LUPIN Reciklirani Robin Hood kojemu je teško odoljeti

Početkom 2021. na streaming servis Netflixu se pojavila, prema mišljenju mnogih kritičara, prva velika serija ove godine. Brzo ruši sve rekorde gledanosti te postaje prva francuska serija koja dolazi na treće mjesto top liste deset najpopularnijih serija u Sjedinjenim Američkim Državama. Uskoro se penje i na prva mjesta u "rodnoj" Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, Kanadi, Brazilu i mnogim drugima, a u Hrvatskoj je na osmom mjestu. Kako je "Lupin" polučio ovako dobar uspjeh? Prije svega, potrebno je reći da se radi o seriji koja odlikuje vrhunskom produkcijom i raskošnim vizualima Grada svjetla te čiji uspjeh dobrim dijelom počiva na glumi francuske zvijezde Omara Syja, široj publici poznatim iz hita "Nedodirljivi", koji majstorski tumači glavnog lika.

As iz rukava Assanea Diopa

Diop je sin jedinac siromašnog senegalskog migranta Babakara koji je 90-ih godina radio kao vozač i batler za moćnog poslovnog čovjeka Huberta Pellegrinija. Iako je trpio poniženja svog poslodavca, Babakar je htio osigurati bolji život svome sinu. Upravo ga je ta želja navela da ukrade basnoslovno skupu dijamantnu ogrlicu koja je pripadala kraljici Mariji Antoaneti. Ili ipak nije? Gotovo tri desetljeća nakon toga, odrasli Assane sazna da je ogrlica izložena u slavnom muzeju Louvre i odluči je ukrasti da bi se osvetio obitelji Pellegrini koje drži odgovornima za ono što se nakon nestanka ogrlice dogodilo njegovom ocu. Assane koristi sva svoja znanja i vještine - prerušavanje, diverziju, vještine špijunaže i pljačkanja da bi ispravio nepravdu, a inspiraciju za svoj pothvat crpi iz imaginarnog lika Arsènea Lupina. https://www.youtube.com/watch?v=ga0iTWXCGa0 Iako su tvorci serije George Kay ("Ubijanje Eve") i François Uzan prije svega nadahnuti klasicima francuske književnosti, djelima Mauricea Leblanca o Arsèneu Lupinu, vidljiv je i utjecaj "Majstora iluzije", franšize o mađioničarima i profesionalnim lopovima koji vrše fantastične krađe da bi ispravili društvene nepravde. Vidljivo je to u raskošnoj produkciji serije, sjajnoj glazbi Mathieua Lamboleyja koja dobro dočarava ugođaj filmskih pljački i drugih pothvata, društvenoj pozadini Assaneovih djela i angažiranju redatelja Louisa Letteriera koji je režirao i prvi dio "Majstora iluzije". Neizbježna je i poveznica s drugom Netflixovom uspješnicom zvanom "La casa de papel", poznata i kao "Kuća papira". I ta serija ima protagoniste koji, kao i glavni lik "Lupina", krše zakone, ali ipak nisu okarakterizirani crno-bijelo. Njegov motiv nije novac, već se vodi višim ciljevima. Moglo bi se reći da je Assane Diopi inspiriran i legendom o Robinu Hoodu koji je pljačkao bogate da bi dijelio novac siromašnima i svrgnuo tiranina s vlasti. Kao i u "Kući papira", i u "Lupinu" su nerijetko oni koji su se obvezali štititi zakon oni koji ga krše više od samih kriminalaca. I jedna i druga serija postale su uspješne zbog svojih dobro napisanih scenarija i ljudskih, realističnih likova.

Đžentlmenski lopov treba još prakse

Smješten u modernu Francusku, "Lupin" progovara i o društvenim problemima koje muče mnoge Francuze. U prvom redu tu se radi o prečesto "nevidljivim" migrantima porijeklom iz Afrike na koje bogati Francuzi ne obraćaju pažnju ili ih smatraju nižim bićima i otvoreno ih diskriminiraju. Upravo ta "nevidljivost" pomaže glavnom liku u izvedbi svojih pothvata jer može proći neprimijećen. Zanimljiva činjenica je i da je Omar Sy dijete imigranata iz Zapadne Afrike, koji je djetinjstvo proveo u siromašnim četvrtima namijenjenim nižoj klasi.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli LUPIN (@lupinnetflixtv)

Serija progovara o tome što se dogodi kada bogatstvo i moć postanu koncentrirani u rukama jedne osobe koja se ne libi učiniti sve da bi očuvala svoj utjecaj i prikrila svoje zločine. Na tom putu takvi ljudi ne prežu ni od čega da ušutkaju svoje kritičare, poput rijetkih hrabrih istraživačkih novinara, te čak proširuju svoj utjecaj i na policiju koja bi ih trebala istraživati. Takve društveno angažirane teme svakako su dobrodošle u žanru o pljačkama koji se prvenstveno vodi eskapizmom, a ne željom da govori o nepravdama modernog društva. Ipak, to ne znači da se gledatelji neće zabaviti gledajući kako karizmatični i duhoviti majstorski lopov Assane po tko zna koji put nadmudruje sve druge - policiju, kriminalce, a nerijetko i same gledatelje, koji su bili uvjereni da znaju kako će se sljedeća scena odviti. "Lupin" je vrlo koherentno napisan i održava napetost te glatko "skače" iz sadašnjosti u prošlost da bi nam scenaristi ispričali više o događajima od prije 25 godina i pobliže okarakterizirali postupke likova u sadašnjosti. Ono u čemu bi serija mogla napredovati jest kriminalistički dio odnosno veće, kompleksnije i ingenioznije krađe, prerušavanja i drugi majstorski pothvati koji bi dodatno učinili Assanea Diopa vrijednim titule džentlmenskog lopova. Dosad je na Netflixu dostupno prvih pet epizoda, dok se ostalih pet epizoda prve sezone očekuje ovog ljeta. Tako ovaj dio serije završava cliffhangerom odnosno otvorenim krajem te ćemo morati pričekati neko vrijeme da vidimo koji će as još izvući iz rukava.