Ovome su se studenti radovali 2017 godine: 'Ugovore ćemo dizati online, a postojat će i minimalna satnica!'

Mnogi studenti željno iščekuju novi Zakon o obavljanju studentskih poslova. Definiranje studentskih prava u radnim odnosima oduvijek je bila aktivna tema, ali sada se napokon nešto i pomaknulo. Radna skupina izložila je prijedlog Nacrta zakona koji će regulirati studentski rad. Prema prijedlogu bit će omogućen rad i izvanrednim studentima, uvest će se minimalna satnica za studentski rad, postojat će mogućnost podizanja ugovora elektronički putem interneta, a novim Zakonom bi se mogao iskorijeniti i problem zloporabe ugovora jer su predložene visoke sankcije.

Izvanredni studenti

Studentski poslovi dosad su se obavljali na temelju odredbi Pravilnika o posredovanju pri zapošljavanju redovitih studenata koji je na snazi još od 1996. godine. Sama godina upućuje na zastarjeli sustav koji vapi za promjenom. Iz Ministarstva kažu kako je potreba za jasnijim definiranjem njegovih odredbi nastala uvidom u brojne pravne praznine pravilnika te potrebe za izradom jedinstvenog zakona koji će na sustavan način regulirati sva studentska pitanja vezana uz obavljanje studentskih poslova.

Kontaktirali smo Marka Lepoglavca, koji je kao član Radne skupine radio na izradi novog zakona u ime Hrvatskog studentskog zbora. Prema njegovu mišljenju, najveća prednost koju donosi Zakon jest uvođenje digitalnog sustava kojim će se maksimalno ubrzati procesi ugovaranja i potpisivanja ugovora, a samim time i isplata.

"Uvođenjem digitalnog sustava studenti postaju zaštićeniji. Svaki ugovoreni studentski posao bit će vidljiv svim potrebnim institucijama, kako bi se spriječila zloporaba i samim time poslodavci više neće moći prevariti studente tako da im se ne potpišu na ugovor i usporavaju da su ti studenti ikad radili kod njih", kaže Lepoglavec.

Student Nikola Vuić, koji aktivno radi preko Student servisa, smatra da bi se zakonom moglo stati na kraj iskorištavanju studenata.

"Jednom sam čekao jako dugo na isplatu ugovora, toliko da sam rekao čovjeku da mu neću više raditi ako mi na ruke ne da novac za ostatak jer nisam vjerovao da će mi išta isplatiti, tako da potpuno podržavam ovaj zakon", kaže Vuić.

Studentski će centri kroz pregled podataka u ISVU i ISSP sustavima imati u svakom trenutku uvid u stanje statusa studenata kao i u ulaganje sredstava ostvarenih iz naknade za posredovanje čime će se izbjeći čekanje u redovima bilo zbog obnove članstva, bilo sklapanja ugovora.

Isplata do sredine mjeseca

Točka o kojoj je bilo najviše rasprave u Radnoj skupini bila je proširenje definicije redovitog studenta. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, od oko 160.000 studenata u Hrvatskoj, izvanrednih je oko 44.000. Studenti su to koji ne ostvaruju pravo na subvencionirano školovanje, a istodobno redovito polaze nastavu s redovnim studentima čime su dovedeni u nepovoljan položaj.

S obzirom na to da oni ne moraju nužno biti u radnom odnosu, Zakon predlaže da se definicija redovitog studenta proširi i na njih, kako zaposlene osobe ne bi upisivale izvanredan studij i paralelno uz postojeći radni odnos iskorištavale sustav isplaćujući plaću uz manje doprinose i naknade. Taj zahtjev još je pokrenuo student Marko Leskovar, koji je uspio peticijom prikupiti oko 7000 potpisa, poslavši ih Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Nadalje, za rad preko Student servisa, studentima će biti dovoljan jedan ECTS bod ostvaren u prethodnoj akademskoj godini, a posredničku ulogu pri zapošljavanju će uz studentske centre imati i visoka učilišta uz uvjet da osiguraju smještajne jedinice, prehrane za studente, pravnu pomoć u slučaju da poslodavac ne isplati naknadu za obavljeni posao i osiguranje od ozljeda na radu. Zakon predlaže i provođenje inspekcijskog nadzora čime bi se spriječila zloporaba studentskih poslova te rad preko tuđeg ugovora. Na svaki otkriveni prekršaj poslodavcima će biti uručena kazna od 100.000 kuna, a studentima godina dana zabrane rada preko SC-a.

Studentski centri imat će i obvezu vođenja evidencije o obavljanju studentskih poslova, izdanim ugovorima i računima te dužnost isplate naknade za rad do 15. u mjesecu. Također, studenti će zakonski imati pravo na 50 posto uvećanja naknade za noćni rad, vikende, blagdane, pravo na plaćenu stanku ako se radi šest ili više sati, kao i pravo na naknadu za topli obrok, putne troškove ako je to ugovoreno.

Minimalna satnica

Ono što se možda najviše priželjkuje jest definiranje minimalne satnice za studentski rad. Nakon što se iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj u skladu s posebnim propisom podijeli sa 160, studentska satnica iznosila bi oko 20 kuna. Mnogi su slučajevi u kojima poslodavci postavljaju mizerne satnice i ispod 15 kuna čime sebi stvaraju podlogu za korištenje studenata kao jeftine radne snage.

Namjera uvođenja minimalne naknade jest očuvanje digniteta svih studenata, neovisno o ekonomskoj situaciji studenata, a ne utjecanje na postojeće tržište rada u smislu izbacivanja pojedinih poslova ili agresivno utjecanje na njihovo postojanje. Lepoglavec smatra da će se to promijeniti nakon javne rasprave u koju je ušao prijedlog Zakona, a ovim putem poziva sve studente da pozdrave donošenje tog Zakona komentarima te da se jave ako imaju još nekih prijedloga kojim bi mogli unaprijediti sustav.

"Zakon bi nakon rasprave mogao stupiti na snagu početkom 2018. godine", javlja Mario Župan, povjerenik za informiranje iz Studentskog centra u Zagrebu.