VODIČ ZA BRUCOŠE Sve što treba znati za uspješan početak studentskog života
Sve važne informacije na jednom mjestu
Snalaženje na fakultetu, život daleko od kuće i prvi studentski posao samo su neki od izazova koji zaokupljaju brucoše na početku novog životnog razdoblja. To nije lako, a u vrijeme globalne pandemije izazovnije je nego ikada. Zato smo za sve brucoše pripremili najvažnije informacije za uspješan početak prve akademske godine.
Studenti, za razliku od srednjoškolaca koji pohađaju školske satove, slušaju predavanja i seminare (vježbe) u trajanju od devedeset minuta. Nužnost pohađanja ovisi o profesoru.
Oni koji redovno pohađaju nastavu, vježbe i ispunjavaju tražene zadatke (npr. aktivni su na predavanjima) dobit će predavačev potpis u indeks, što ne predstavlja prolazak kolegija, već je preduvjet za izlazak na ispit.
U većini slučajeva studenti imaju priliku kolokvirati ispit, tj. pisati dva do tri manja testa tijekom semestra umjesto cjelovito gradivo, a oni koji to ne uspiju polažu kolegij na ispitnom roku.
Prije polaganja potrebno je prijaviti ispitni rok u Studomatu. U jednoj akademskoj godini moguće je najviše četiri puta izaći na ispit, a četvrti rok odvija se pred komisijom. Svaki redovni student ima pravo na osam izlazaka.
Korisno je znati i da je ispitni rok moguće i odjaviti po potrebi kako ne bi uzalud "propao".
Ana Škvorc, studentica Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i prošlogodišnja brucošica, poručuje da je ključ nošenja s obvezama dobra organizacija vremena, ali i kolegijalni odnosi.
"Treba se informirati o nadolazećim ispitima i raspitati se koliko su stariji kolege utrošili vremena na pripremu", smatra Ana, i dodaje kako je bitno tražiti korisnu literaturu i savjete. Ističe i da online nastava za nju nije bila pozitivno iskustvo, a brucošima se nada brz povratak u normalu.
Većina će fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini zbog koronavirusa nastavu održavati prema tzv. hibridnom modelu, kombinaciji nastave uživo i online, a za boravak u prostorijama fakulteta vrijedit će klasične mjere socijalnog distanciranja, nošenja maski i mjerenje temperature.
Razlog zbog kojega gotovo niti jedan obrok u menzi ne prelazi cijenu od deset kuna jest popust uz studentsku iskaznicu, popularno zvanu iksicu. Razina prava na subvenciju ovisi o mjestu stanovanja, kao i boravku u domu, ali i drugim faktorima, poput izvrsnosti u sportu ili socijalnom stanju. Studenti Zagreba i Zagrebačke županije uglavnom ostvaruju prvu razinu prava (dnevna subvencija od 16,10 kn), a za ostale je subvencija veća. Popust na hranu nije moguće ostvariti između 16. srpnja i 31. kolovoza. (https://www.srce.unizg.hr/usluge/issp/pravo-na-prehranu)
Iksica se "puni" dvaput mjesečno, a stanje je moguće provjeriti na web stranici Sveučilišnog računskog centra (SRCA).
Radno vrijeme u većini restorana je od ponedjeljka do petka od 8 do 15:30 sati, uz iznimku "Cvjetnog", "Save" i SD Stjepan Radić, koji rade do 20 sati. I u menzama vrijede pravila socijalnog distanciranja, a vrijeme boravka ograničeno je na 15 minuta kako bi se smanjio protok studenata.
PITALI SMO STUDENTE: Koja je menza najbolja?
"FER-ova menza. Prostrana je, izbor jela je raznovrstan, ambijent je ugodan, a osoblje uvijek pristupačno", smatra Ivan Keča, student Tehničkog veleučilišta.
"Preferiram jesti na Ekonomiji jer studiram tamo pa mi je usput, ali zbog kvalitete i izbora jela definitivno bih preporučila "Savu". Ima više menija i svatko može pronaći nešto za sebe", kaže Petra Vuković, studentica na Ekonomskom fakultetu.
"Ne volim menze jer je hrana nezdrava, ali ako biram, reći ću Borongaj. Kuharice su simpatične i ne čeka se dugo u redu", poručuje Sara Strejček s Fakulteta hrvatskih studija.
"S obzirom na to da sam vegetarijanka, jako mi je važna ponuda hrane. Najviše volim "Građevinu", ali u Studentskom centru kraće čekam red", kaže Sara Panjkota s Fakulteta političkih znanosti.
Studenti koji su ostvarili pravo na dom u ovoj akademskoj godini dužni su useliti do 10. listopada uz predočenje liječničke potvrde iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koja se naplaćuje 100 kuna.
Stožer je propisao i mjere za rad domova. Tako će svi djelatnici i studenti držati distancu od metar i pol do dva metra, a zajedničke prostorije koristit će se prema prethodno utvrđenom rasporedu. Također, u slučaju pojave simptoma koronavirusa student je dužan obavijestiti upravu, a samoizolacija nije moguća u prostoru doma. (http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2020/hzjz_i_mzo_studentski_domovi_15_09_2020.pdf)
Ipak, život u domu uglavnom je na pozitivnom glasu kod studenata. Za Antu Miličevića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva to je razdoblje sklapanja prijateljstava.
"Prednost života u domu svakako su druženja. Tu nastaju doživotna sjećanja", smatra Ante.
Iako ne postoji mjesečni limit za broj odrađenih sati, postoji limit zarade. Studenti mogu zaraditi do 15.000 kuna godišnje, što je neoporezivo. Za veće iznose porezna uprava tereti roditelje studenta, a za zaradu veću od 60.000 kuna student će morati platiti puni porez. Od 2019. godine taj se propis više ne odnosi na stipendije. (https://www.danasradim.hr/informativka/pripremate-se-za-sezonski-posao-preko-studentskog-ugovora-oprez-1)
Treba voditi računa i o tome da je ugovor dostavljen u Student servis najkasnije 15 dana nakon obavljenog posla.
Iskusniji studenti podijelili su neke svoje savjete.
"Za početak su dobri neki fleksibilniji poslovi, npr. rad u call centru, a kasnije se više isplati tražiti posao u struci. U svakom slučaju, preporučujem provjeru poslodavaca i tuđih iskustava", poručuje Patricia Kerep s Veleučilišta u Karlovcu.
Paulina Brnčić s Pravnog fakulteta smatra da rad uz studiranje može biti vrlo stresan, stoga je potrebno pronaći ravnotežu.
"Brucošima bih preporučila da svakako uzmu koji slobodan dan za odmor i opuštanje", kaže Paulina.
NSK nudi i opciju noćnog rada (do ponoći), a mjesto je potrebno rezervirati online. U sklopu knjižnice nalazi se i restoran, otvoren samo za članove.
Zbog mjera zaštite broj korisnika ograničen je na 305, a dostupnost slobodnih mjesta moguće je provjeriti putem posebne aplikacije na web stranici Knjižnice. Studentima se na ulazu mjeri tjelesna temperatura i dodjeljuje mjesto za rad na kojemu su dužni cijelo vrijeme nositi zaštitnu masku. Propisana je i fizička distanca od dva metra, kao i obvezno korištenje košarice za literaturu. (https://www.nsk.hr/pravila-ponasanja-korisnika-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagrebu-u-uvjetima-pandemije-covid-19-28-kolovoza-2020/)
Osim NSK, studentima omiljena knjižnica nalazi se na Filozofskom fakultetu. Iako su članovi formalno samo studenti FFZG-a, u prostorima knjižnice svi mogu koristiti građu i većinu usluga te učlanjivanje nije potrebno.
Korisna alternativna su i Knjižnice grada Zagreba, s godišnjom članarinom u iznosu od 50 kuna. S njihovom iskaznicom moguće je posuđivati literaturu u cijelom gradu, tj. u svim knjižnicama mreže KGZ-a.
Za manje sportske tipove u Zagrebu postoji i velik broj udruga za sve studente koji žele steći nova prijateljstva i jačati svoje stručne vještine. Najveće studentske udruge su eSTUDENT, Hrvatska studentska asocijacija, BEST Zagreb i AIESEC. (http://www.mojfaks.com/studentske-udruge)Također, studenti se mogu uključiti i u klub vlastitog fakulteta, a njegova funkcija najčešće je društveno korisni rad ili promoviranje novih ideja.
Postoje i kontakt osobe u slučaju povrede prava. Predstavničko tijelo studenata na fakultetu čini studentski zbor, a na sveučilišnoj razini moguće je javiti se studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu. Tu dužnost trenutno obnaša Tin Kolenko. (http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/tin-kolenko-s-pravnoga-fakulteta-novi-studentski-pravobranitelj-sveucilista-u-zagrebu/)
A kako je svakom studentu najmanje omiljena postaja referada, dobra je vijest da se potvrde o redovitom studiranju mogu podići putem sustava e-Građani, dok se na određenim fakultetima online može pristupiti i drugim dokumentima, npr. prijepisu ocjena.
Semestri i predavanja
Za sve brucoše valja napomenuti da se nastava na fakultetima bitno razlikuje od srednjoškolske nastave. Akademska godina podijeljena je na zimski i ljetni semestar. Prvi traje od početka listopada do kraja siječnja, a drugi od početka ožujka do sredine lipnja. U pauzi između semestara i pri kraju akademske godine odvijaju se ispitni rokovi.Studenti, za razliku od srednjoškolaca koji pohađaju školske satove, slušaju predavanja i seminare (vježbe) u trajanju od devedeset minuta. Nužnost pohađanja ovisi o profesoru.
Oni koji redovno pohađaju nastavu, vježbe i ispunjavaju tražene zadatke (npr. aktivni su na predavanjima) dobit će predavačev potpis u indeks, što ne predstavlja prolazak kolegija, već je preduvjet za izlazak na ispit.
U većini slučajeva studenti imaju priliku kolokvirati ispit, tj. pisati dva do tri manja testa tijekom semestra umjesto cjelovito gradivo, a oni koji to ne uspiju polažu kolegij na ispitnom roku.
Prije polaganja potrebno je prijaviti ispitni rok u Studomatu. U jednoj akademskoj godini moguće je najviše četiri puta izaći na ispit, a četvrti rok odvija se pred komisijom. Svaki redovni student ima pravo na osam izlazaka.
Korisno je znati i da je ispitni rok moguće i odjaviti po potrebi kako ne bi uzalud "propao".
Ana Škvorc, studentica Stomatološkog fakulteta u Zagrebu i prošlogodišnja brucošica, poručuje da je ključ nošenja s obvezama dobra organizacija vremena, ali i kolegijalni odnosi.
"Treba se informirati o nadolazećim ispitima i raspitati se koliko su stariji kolege utrošili vremena na pripremu", smatra Ana, i dodaje kako je bitno tražiti korisnu literaturu i savjete. Ističe i da online nastava za nju nije bila pozitivno iskustvo, a brucošima se nada brz povratak u normalu.
Većina će fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u ovoj akademskoj godini zbog koronavirusa nastavu održavati prema tzv. hibridnom modelu, kombinaciji nastave uživo i online, a za boravak u prostorijama fakulteta vrijedit će klasične mjere socijalnog distanciranja, nošenja maski i mjerenje temperature.
Najjeftiniji ručak u gradu
Vjerujemo da ćete "rupe" između predavanja, kojih će itekako biti, najradije provoditi na kavama s kolegama ili na ručku u menzi. U Zagrebu se nalazi čak 15 restorana u sklopu studentskih domova ili fakulteta, a najprometnija je "Savska", menza Studentskog centra s velikom i malom linijom te ekspress restoranom.Razlog zbog kojega gotovo niti jedan obrok u menzi ne prelazi cijenu od deset kuna jest popust uz studentsku iskaznicu, popularno zvanu iksicu. Razina prava na subvenciju ovisi o mjestu stanovanja, kao i boravku u domu, ali i drugim faktorima, poput izvrsnosti u sportu ili socijalnom stanju. Studenti Zagreba i Zagrebačke županije uglavnom ostvaruju prvu razinu prava (dnevna subvencija od 16,10 kn), a za ostale je subvencija veća. Popust na hranu nije moguće ostvariti između 16. srpnja i 31. kolovoza. (https://www.srce.unizg.hr/usluge/issp/pravo-na-prehranu)
Iksica se "puni" dvaput mjesečno, a stanje je moguće provjeriti na web stranici Sveučilišnog računskog centra (SRCA).
Radno vrijeme u većini restorana je od ponedjeljka do petka od 8 do 15:30 sati, uz iznimku "Cvjetnog", "Save" i SD Stjepan Radić, koji rade do 20 sati. I u menzama vrijede pravila socijalnog distanciranja, a vrijeme boravka ograničeno je na 15 minuta kako bi se smanjio protok studenata.
PITALI SMO STUDENTE: Koja je menza najbolja?
"FER-ova menza. Prostrana je, izbor jela je raznovrstan, ambijent je ugodan, a osoblje uvijek pristupačno", smatra Ivan Keča, student Tehničkog veleučilišta.
"Preferiram jesti na Ekonomiji jer studiram tamo pa mi je usput, ali zbog kvalitete i izbora jela definitivno bih preporučila "Savu". Ima više menija i svatko može pronaći nešto za sebe", kaže Petra Vuković, studentica na Ekonomskom fakultetu.
"Ne volim menze jer je hrana nezdrava, ali ako biram, reći ću Borongaj. Kuharice su simpatične i ne čeka se dugo u redu", poručuje Sara Strejček s Fakulteta hrvatskih studija.
"S obzirom na to da sam vegetarijanka, jako mi je važna ponuda hrane. Najviše volim "Građevinu", ali u Studentskom centru kraće čekam red", kaže Sara Panjkota s Fakulteta političkih znanosti.
Studentski dom – nezaboravna iskustva
Za sve studente koji nisu iz Zagreba i okolice studentski domovi najprikladnije su rješenje. U Zagrebu postoje četiri velika doma - SD Stjepan Radić ("Sava"), SD Ante Starčević ("Šara"), SD Lašćina i SD Cvjetno naselje.Studenti koji su ostvarili pravo na dom u ovoj akademskoj godini dužni su useliti do 10. listopada uz predočenje liječničke potvrde iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo koja se naplaćuje 100 kuna.
Stožer je propisao i mjere za rad domova. Tako će svi djelatnici i studenti držati distancu od metar i pol do dva metra, a zajedničke prostorije koristit će se prema prethodno utvrđenom rasporedu. Također, u slučaju pojave simptoma koronavirusa student je dužan obavijestiti upravu, a samoizolacija nije moguća u prostoru doma. (http://www.sczg.unizg.hr/media/uploads/smjestaj/2020/hzjz_i_mzo_studentski_domovi_15_09_2020.pdf)
Ipak, život u domu uglavnom je na pozitivnom glasu kod studenata. Za Antu Miličevića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva to je razdoblje sklapanja prijateljstava.
"Prednost života u domu svakako su druženja. Tu nastaju doživotna sjećanja", smatra Ante.
Prvi studentski posao
Povećanje osobnog budžeta u studentskim danima nikada nije na odmet, posebice ako vam višak vremena to omogućuje. Kako biste uspješno pronašli posao, potrebno je prvo učlaniti se u studentski servis. Unatoč koronavirusu, učlanjenje je moguće isključivo uživo, dok je produljivanje članstva i podizanje studentskog ugovora moguće i online.Iako ne postoji mjesečni limit za broj odrađenih sati, postoji limit zarade. Studenti mogu zaraditi do 15.000 kuna godišnje, što je neoporezivo. Za veće iznose porezna uprava tereti roditelje studenta, a za zaradu veću od 60.000 kuna student će morati platiti puni porez. Od 2019. godine taj se propis više ne odnosi na stipendije. (https://www.danasradim.hr/informativka/pripremate-se-za-sezonski-posao-preko-studentskog-ugovora-oprez-1)
Treba voditi računa i o tome da je ugovor dostavljen u Student servis najkasnije 15 dana nakon obavljenog posla.
Iskusniji studenti podijelili su neke svoje savjete.
"Za početak su dobri neki fleksibilniji poslovi, npr. rad u call centru, a kasnije se više isplati tražiti posao u struci. U svakom slučaju, preporučujem provjeru poslodavaca i tuđih iskustava", poručuje Patricia Kerep s Veleučilišta u Karlovcu.
Paulina Brnčić s Pravnog fakulteta smatra da rad uz studiranje može biti vrlo stresan, stoga je potrebno pronaći ravnotežu.
"Brucošima bih preporučila da svakako uzmu koji slobodan dan za odmor i opuštanje", kaže Paulina.
Knjižnica - oaza mira pred ispit
Uoči kolokvija knjižnice su popularna lokacija za sve studente kojima je teško pronaći mir kod kuće. Daleko najposjećenija je Nacionalna i sveučilišna knjižnica, u kojoj godišnja članarina iznosi 100 kuna. Za učlanjenje su potrebni indeks i osobna iskaznica.NSK nudi i opciju noćnog rada (do ponoći), a mjesto je potrebno rezervirati online. U sklopu knjižnice nalazi se i restoran, otvoren samo za članove.
Zbog mjera zaštite broj korisnika ograničen je na 305, a dostupnost slobodnih mjesta moguće je provjeriti putem posebne aplikacije na web stranici Knjižnice. Studentima se na ulazu mjeri tjelesna temperatura i dodjeljuje mjesto za rad na kojemu su dužni cijelo vrijeme nositi zaštitnu masku. Propisana je i fizička distanca od dva metra, kao i obvezno korištenje košarice za literaturu. (https://www.nsk.hr/pravila-ponasanja-korisnika-nacionalne-i-sveucilisne-knjiznice-u-zagrebu-u-uvjetima-pandemije-covid-19-28-kolovoza-2020/)
Osim NSK, studentima omiljena knjižnica nalazi se na Filozofskom fakultetu. Iako su članovi formalno samo studenti FFZG-a, u prostorima knjižnice svi mogu koristiti građu i većinu usluga te učlanjivanje nije potrebno.
Korisna alternativna su i Knjižnice grada Zagreba, s godišnjom članarinom u iznosu od 50 kuna. S njihovom iskaznicom moguće je posuđivati literaturu u cijelom gradu, tj. u svim knjižnicama mreže KGZ-a.
U slobodno vrijeme
Ljubitelji sporta mogu se rekreirati u teretanama u sklopu studentskih domova, gdje mogu birati između aerobika, zumbe, fitnessa te funkcionalno-kondicijskih treninga. Mjere zaštite ograničavaju broj vježbača unutar jedne teretane na 15, a udaljenost među njima mora iznositi metar i pol.(https://www.srednja.hr/faks/sc-otvara-teretane-no-zbog-korone-uveli-posebna-ogranicenja/) Oni koji preferiraju vježbanje kod kuće mogu pogledati video treninge Studentskog centra.Za manje sportske tipove u Zagrebu postoji i velik broj udruga za sve studente koji žele steći nova prijateljstva i jačati svoje stručne vještine. Najveće studentske udruge su eSTUDENT, Hrvatska studentska asocijacija, BEST Zagreb i AIESEC. (http://www.mojfaks.com/studentske-udruge)Također, studenti se mogu uključiti i u klub vlastitog fakulteta, a njegova funkcija najčešće je društveno korisni rad ili promoviranje novih ideja.
Kome se obratiti?
U slučaju duljeg izostanka s nastave studenti se mogu javiti fakultetskom liječniku za opravdanje. Isto vrijedi i za dobivanje potvrda, primjerice za izuzeće od nastave tjelesnog.Postoje i kontakt osobe u slučaju povrede prava. Predstavničko tijelo studenata na fakultetu čini studentski zbor, a na sveučilišnoj razini moguće je javiti se studentskom pravobranitelju Sveučilišta u Zagrebu. Tu dužnost trenutno obnaša Tin Kolenko. (http://www.unizg.hr/nc/vijest/article/tin-kolenko-s-pravnoga-fakulteta-novi-studentski-pravobranitelj-sveucilista-u-zagrebu/)
A kako je svakom studentu najmanje omiljena postaja referada, dobra je vijest da se potvrde o redovitom studiranju mogu podići putem sustava e-Građani, dok se na određenim fakultetima online može pristupiti i drugim dokumentima, npr. prijepisu ocjena.