PRIVATNA ARHIVA
Izjava dr. sc. Marka Tadića
foto: Privatna arhiva
Zagreb, Hrvatska
foto: Privatna arhiva
Zagreb, Hrvatska
USPJEŠAN PROJEKT FFZG-A Strojni prevoditelj kvalitetniji od Googleovog
'Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije' prilikom predsjedanja preveo je količinu riječi za koju bi iskusnom prevoditelju trebalo više od 150 godina
U razdoblju od 18 mjeseci korištenja, "Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije" preveo je 79 milijuna riječi, a tijekom predsjedanja bio je ključan faktor u komunikaciji osoblja Tajništva predsjedanja, predstavnika tijela Europske unije, prevoditelja, novinara i posjetitelja. Strojni prevoditelj rezultat je suradnje zagrebačkog Filozofskog fakulteta, Rumunjske akademije, Ureda finskog premijera te latvijske jezičnotehnološke tvrtke Tilde.
Projekt prevoditelja primjer je korištenja umjetne inteligencije za prijevod. Predsjedanjem Vijećem, zemlje domaćini (Rumunjska, Finska i Hrvatska) suočile su se s mnoštvom višejezičnih informacija koje su zahtijevale brz prijevod. Upravo je to potaknulo potrebu za korištenjem ovog tipa prevoditelja koji je preveo količinu riječi za koju bi iskusnom prevoditelju trebalo više od 150 godina.
"Po prvi put za hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski smjer prijevoda korištene su neuronske mreže kao metoda iz područja umjetne inteligencije za učenje prijevodnih ekvivalencija", kazao je Tadić. Dodao je da je s hrvatskog jezika na engleski zabilježen prijevod 10,4 milijuna riječi, a s engleskog na hrvatski 30,9 milijuna riječi. Partneri projekta ocijenili su ga s komentarom: "quite impressive".
Umjetna inteligencija za jezične tehnologije
"Jezične tehnologije postale su dio našega digitalnoga okružja jer se njima služimo već godinama ne bivajući ih sasvim svjesni", rekao nam je dr. sc. Marko Tadić, inače voditelj projekta "Prevoditelj za predsjedanje Vijećem Europske unije" s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pojasnio je da su "provjernik pravopisa u Wordu, sustav T9 za predviđanje završetaka riječi pri tipkanju SMS-ova, preko razgovora s mobitelima, to jest, glasovno zadavanje zapovijedi, pa sve do inteligentnih tražilica osjetljivih na različite oblike hrvatskih riječi" sve oblici jezičnih tehnologija.
Projekt prevoditelja primjer je korištenja umjetne inteligencije za prijevod. Predsjedanjem Vijećem, zemlje domaćini (Rumunjska, Finska i Hrvatska) suočile su se s mnoštvom višejezičnih informacija koje su zahtijevale brz prijevod. Upravo je to potaknulo potrebu za korištenjem ovog tipa prevoditelja koji je preveo količinu riječi za koju bi iskusnom prevoditelju trebalo više od 150 godina.
"Po prvi put za hrvatsko-engleski i englesko-hrvatski smjer prijevoda korištene su neuronske mreže kao metoda iz područja umjetne inteligencije za učenje prijevodnih ekvivalencija", kazao je Tadić. Dodao je da je s hrvatskog jezika na engleski zabilježen prijevod 10,4 milijuna riječi, a s engleskog na hrvatski 30,9 milijuna riječi. Partneri projekta ocijenili su ga s komentarom: "quite impressive".