"Svi za znanost, znanost za sve", "Boras faks off", "Neznanje je nemoć" – samo su neke od parola koji su se mogli vidjeti na ovogodišnjem Maršu za znanost. U znakovitih pet do podne kraj spomenika Nikole Tesle šarenili su se natpisi iz neke druge priče. Znanstvene priče. Marta Šojat, studentica četvrte godine psihologije na Hrvatskim studijima, ujedno i jedna od organizatorica, komentirala je Marš kao događaj u kojem 20 zemalja u svijetu na isti dan, u isto vrijeme, ukazuju na alarmanti položaj znanosti u svijetu odnosno na to da je u znanosti uistinu pet do podne.
"Cilj je vratiti povjerenje i osvrnuti se na bitne probleme kao što su financiranje znanosti, promoviranje pseudoznanstvenih informacija i teorija zavjere, antivakcinacijski pokret, napad na ljudska prava i borbu za ravnopravnost, odustajanje od provođenja cjelovite kurikularne reforme te srozavanje društvenog i ekonomskog statusa visokoobrazovanih", rekla je Šojat.

'Ići u svemir, a ne u Irsku'

Uz lupanje bubnjeva, zviždanje i hod ljudi svih dobi, od djece do najstarijih željela se prenijeti snažna poruka. Policijski izvještaji kažu kako je na prosvjedu bilo između 1500 i 1700 ljudi. Petra, djevojka koja je sa svojom ekipom došla podržati Marš bubnjanjem, istaknula je da je znanost bitna te da se zakoni i sve ostalo treba isključivo temeljiti na znanstvenim činjenicama, a za to je potreban veliki broj znastvenika i kompetetnih osoba. Međutim, radi hrvatskog standarda upravo ti ljudi odlaze u inozemstvo. "Ići u svemir, a ne u Irsku", pisalo je na jednom transparentu. Šojat se pita koliko je to uopće mladim ljudima omogućeno. Ipak smatra da treba gledati unaprijed.
"Hrvatski sustav ima jako puno problema, ali svejedno imamo uspješne, pametne i ambiciozne ljude koji popravljaju kompletnu sliku", govori ona.
Prosvjednik Ivan, koji je proveo neko vrijeme u inozemstvu došao je podržati Marš iz više razloga.
"Smatram da treba podizati svijest ljudi o onom što je realno, a što nije. Recimo širenje informacije putem Interneta da je Zemlja ravna ploča. Ima ljudi koji će u to uistinu povjerovati. Neki dan sam pročitao kako 44 posto Amerikanaca nikad nije čulo za Holokaust, što je poražavajuće. To su neke stvari za koje ljudi moraju čuti, jer ako ne čuju, velika je vjerojatnost da će se to isto nesvjesno ponoviti", komentira Ivan.

'Neznanje je nemoć'

Ivan smatra i da je znanstvenik običan čovjek, koji konstantno preispituje svijet u kojem živi, a i samoga sebe.
"Svoja spoznanja treba približiti ljudima kroz argumentirane činjenice i brojke dok ljudi to trebaju prihvatiti, a ne kontrirati radi svog osobnog neutemeljenog mišljenja", izjavljuje on.
Ne tako davno, vodile su se rasprave i o cijepljenju djece te su ljudi to isto cijepljenje povezivali s autizmom bez ikakvih argumenata.
"Po ovome pitanju problematično je plasiranje neutemeljenih podataka s jedne strane i nedostatak zdravog skepticizma s druge strane. Danas se mogu naći potpuno kontradiktorne informacije, a naš zadatak je pametno odlučiti koje su utemeljene, a koje bismo ipak trebali odbaciti", kaže Šojat.
Na prosvjedu je isto tako bio gospodin Jokić, gospodin Bernardić i gospođa Pusić, ističući, samo svojom pojavom da je ovo važna tema osobito radi kurikularne reforme, oko koje su se vodile velike rasprave i na kraju je predstavljena u narodu kao nešto negativno, jer ju velik dio ljudi uopće nije proučio.
"Sve je to rezultat neznanja, a neznanje je nemoć", poručili su prosvjednici svojim Maršom za bolju Hrvatsku.