Predstavnici ministarstava vanjskih poslova Armenije i Azerbajdžana nakon desetosatnih pregovora dogovorili su prekid vatre u regiji Nagorno Karabah. Odluka je stupila na snagu u subotu u podne. Ovo je prvi izravan diplomatski kontakt između sukobljenih strana od kada su 27. rujna ponovno počeli sukobi. Zaustavljanjem borbenih djelovanja nastoji se omogućiti pružanje humanitarne pomoći te je dogovorena i razmjena zarobljenika, za medije rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Larvov, prenosi
Jutarnji list.
Duga povijest sukoba
Pregovori o okončanju sukoba u kojima je do sada stradalo preko 400 ljudi, održani su u Moskvi. Osim Rusije u organizaciju mirovnih pregovora uključene su i Sjedinjene Američke Države te Francuska. Primirje zaključeno u subotu još uvijek je na snazi unatoč glasinama o nepoštivanju prekida vatre koje dopiru s obje strane.
Regija Nagorno Karabah desetljećima je prostor kompleksnih međuetničkih odnosa koji se dodatno kompliciraju kad pred početak raspada Sovjetskog saveza taj većinski Armencima naseljen prostor službeno ulazi u sastav Azerbajdžana. Nedugo nakon toga, 1988. godine Armenci izlaze na referendum. Na teritoriju Nagorno Karabah proglašavaju Republiku Artsakh koju do danas ne priznaje međunarodna zajednica. Ubrzo dolazi do prvih oružanih sukoba, a do 1991. godine konflikt eskalira u jedan od najkrvavijih ratova na Kavkazu, objašnjava za
Faktograf Davor Boban, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Sukobi se smiruju do 1994. godine, ali mirovni sporazum koji bi omogućio stvaranje dugotrajne stabilnosti nije postignut.
Borba za utjecaj u regiji
Važnost uspjeha trenutnih mirovnih pregovora sastoji se i u tome što bi rasplamsavanje sukoba između Armenije i Azerbajdžana potencijalno značilo uvlačenju u rat Rusije i Turske, dva najsnažnija igrača u regiji.
Rusija tradicionalno njeguje ekonomske i vojne odnose s Armenijom s kojom ima i potpisan Ugovor o obrani. Turska je s druge strane otvoreno podržala interese Azerbajdžana kada je već početkom najnovijih sukoba prebacila oko 4000 svojih boraca iz Sirije u Azerbajdžan, prenosi
Večernji list.
