Nije nedostajalo pozitivnih reakcija nakon održane završne konferencije projekta "Aktivni studenti – korisni građani – pravedno društvo" na Fakultetu političkih znanosti.
"Mislimo da je projekt bio iznimno korisno iskustvo za studentice i studente FPZG-a jer su imali prigodu susresti se iz svoje perspektive s realnostima 'vanjskoga svijeta'", rekao nam je Dražen Hoffmann, stručni suradnik na edukacijskim programima te moderator na konferenciji. Konferencija se održala 25. veljače u organizaciji udruge GONG, a neki od panelista bili su profesorica Anka Kekez Koštro s Fakulteta političkih znanosti, Ivana Rogulj iz Društva za oblikovanje održivog razvoja kao i ostali predstavnici udruga civilnog društva te studenti.

Obostrano zadovoljstvo

"Građankama i građanima trebaju političke kompetencije, javnosti trebaju kritički i istraživački kapacitirani mediji, a tijelima javne vlasti trebaju prakse transparentnosti i dobrog upravljanja", smatra Hoffman, a koliko je nužno društveno korisno učenje bilo studentima istaknuo je profesor Berto Šalaj, također sudionik na održanoj konferenciji.
"Društveno korisno učenje prigoda je da pokažemo studentima da sa znanjima usvojenim na kolegijima mogu biti konkurentni na tržištu rada, ali i pridonositi široj zajednici", rekao je. Na FPZG-u DKU učenje se provodilo trima kolegijima, a otvoreno je i pitanje o mogućnostima u ostalim obrazovnim ustanovama, dok je u središtu bilo predstavljanje onog što DKU program nosi te upozoravanje na pozitivne strane modela.
"Bili smo iznimno zadovoljni susretljivošću nositelja kolegija s kojima smo surađivali te vjerujemo kako ćemo imati prigodu održavati DKU živućim oblikom rada u sve širem krugu kolegija. Organizacije civilnog društva mnogo znaju, bave se različitim aktivnostima i zagovaraju promjene javnih politika, a iz njih bi i studentice i studenti zainteresirani za konkretne sektore mogli naučiti štošta o stanju na terenu, preporukama i argumentaciji", istaknuo je Hoffmann.
Kekez Koštro na konferenciji je pohvalila inicijativu studenata koja se pokazala boljom od očekivanoga.
"Ako cijela priča ima smisla studentima, projekt je održiv. Riječ je o programu koji služi kao prostor za razvoj vještina i jačanje kompetencija", rekla je. Rogulj je pojasnila da se ciljalo na to da se studentima dočara važnost prilagodbe poslovnim izazovima, isto kao što je i skupljanje znanja na fakultetima. U toj situaciji korist imaju i studenti, ali i zajednica koja dobiva učinkovita rješenja.

Pogled u budućnost

No postoje i određeni problemi s kojima se moguće susresti pri provedbi ovakvih programa.
"Jednom je nastavniku mnogo važnije koje je članke i u kojim znanstvenim časopisima objavio nego koliko dobro predaje", upozorio je Šalaj, a podršku je dobio i od Rogulj koja je upozorila na moguće propuste zbog sustava fakulteta.
Nikolina Blažanović, studentica treće godine politologije vidi najviše pozitivne strane društveno korisnog učenja.
"Jako mi je važno da imam praksu jer je to i za nas studente novi način učenja, a i dobra je prigoda da izvježbam vještine poput javnog govora s kojima će se sigurno neki od nas susretati nakon studija. S programom bi se trebalo krenuti i na drugim predmetima što daje prigodu za istraživanje i nekih drugih područja s kojima se susrećemo na studiju", uvjerena je Nikolina. Sličnome se nada i Hoffmann.
"Taj projekt je bio prigoda da krenemo s opsežnim uključivanjem u seminarsku nastavu na tri kolegija i vjerujemo da će i sljedećih akademskih godina ostaviti traga u praksama Fakulteta, ali i organizacija koje su provodile aktivnosti DKU", zaključio je.