Stres i studenti - dva neprijatelja
Glavni uzrok stresa su ispitni rokovi, ali i strah od budućnosti
Mada se doimaju bezbrižnima, brojke ne lažu - studenti su pod velikim stresom. Studentice novinarstva Lana Landeka i Lara Lovrek napravile su istraživanje na kolegama sa druge godine preddiplomskog studija, a rezultati su pokazali da se čak 95 posto studenata bar ponekad nalazi u stresu, čak i izvan ispitnih rokova. Kad ih se zamolilo da ocjene svoju opću razinu stresa ocjenama od 1 (uopće ne pod stresom) do 5 (jako pod stresom), 81 posto studenata dalo je ocjenu od 3 na više. Gotovo 90 posto njih je izjavilo da se barem ponekad osjećaju preopterećeno sa dnevnim obavezama.
Stres je danas postao sveprisutan dio svakodevnog života i stvara mnoge psihičke i fizičke poteškoće. Nesanica, gubitak apetita, ubrzani rad srca i probavne smetnje samo su neki od fizičkih simptoma stresa. Njih često također prati osjećaj izgubljenosti, izoliranosti, umora, letargije i nemoći. Mnogi zbog velike količine stresa konzumiraju sredstva za smirenje i glavobolju kao i velike količine kofeina da bi došli u korak sa ogromnom količinom dnevnih obaveza. Kao glavni uzrok stresa prema istraživanju Lovrek i Landeke su ispitni rokovi, ali i strah od budućnosti, što je logično s obzirom da su studenti u razdoblju života u kojem se od njih očekuje da shvate što žele od života i postanu samostalni, zbog čega su pod velikim pritiskom.
Da stres među studentima nije ograničen na Fakultet političkih znanosti, potvrđuje Mirela Veršić, studentica medicine. Zbog straha od ispita i kolokvija, između ostalog, proživljava probleme sa cirkulacijom, nesanicom, probavnim sustavom i apetitom.
"Najčešće je to strah od neuspjeha, brinem se hoću li uspjeti u onome što mi je zadano, ponekad su tu tuga i ljutnja što sam neke stvari možda mogla bolje odraditi; priznajem, bilo je i puštenih suza", izjavljuje Mirela te nadodaje kako zbog stresa često mijenja raspoloženja, postaje šutljivija i povučenija i manje produktivna, a i gubi volju za onim što radi.
Erblina Morina, studentica prava, stres doživljava najviše u vrijeme ispitnih rokova.
"U vrijeme ispitnih rokova nepravilno se hranim i ispijam litre kave. Takve nezdrave navike manifestiraju se lošijom koncentracijom, umorom i slabijim imunitetom", kaže Erblina no tvrdi da je kroz studij uspjela naći načine da se održi u jednom komadu i olakša si studij. "Kroz tenis i boks izbacujem svu negativnu energiju nakupljenu tokom dana i spremna sam za nove izazove", nadodaje.
Kao i Erblina, Margarita Vukoja je također pronašla lijek od stresa u sportu, točnije treniranju capoeire. Kao studentica pete godine arhitekture, postala je veteranka u nošenju sa stresnim situacijama, ali priznaje da joj još uvijek nije lako. Na arhitekturi su od ispita bitniji projekti, a njoj je to najstresnija situacija.
"Nakon nekoliko iznimno iscrpljujucih tjedana iscrtavanja, projektiranja i predaja projekata, slijedi onda još mjesec dana ispita, a zasluženi odmor tek stiže kasnije", objašnjava Margarita.
Prim. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med. voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, prepoznaje koliko su studenti opterećeni i kako im to utječe na život.
"Početak studija je važan, uzbudljiv, koji put presudan, a u svakom slučaju stresan događaj – odnosno razdoblje u životu mladih. Svi studenti nose u sebi određenu dozu stresa, ali se različito nose sa stresom tijekom studiranja.", objašnjava Kuzman i naglašava kako nije dovoljno samo nositi se sa stresom već je potrebna rana intervencija i razgovori sa stručnjakom prije nego što poteškoće izmaknu kontroli.
"Potražiti stručnu pomoć u takvom razdoblju znak je hrabrosti i razboritosti. Cilj je da se psihička tegoba razriješi jer u protivnom može biti okidač za pojavu psihičkih poremećaja čije neprepoznavanje može dovesti do akademskog neuspjeha,
uporabe psiho-aktivnih supstanci i nepovoljno se odraziti na socijalne odnose", dodaje Kuzman.
Zbog kroničnog preopterećenja svakodnevnim stresnim situacijama vrlo lako može doći do stjecanja anksioznog poremećaja, pa čak i depresije. Da bi se uspješno opustili, mnogi se, kao Erblina i Margarita upuštaju u fizičku aktivnost koja je odličan antistres, a neki, kao Mirela, pokušavaju i razgovarati sa prijateljima i obitelji. No, ponekad čak ni to nije dovoljno.
Za sve one koji imaju osjećaj da im treba stručna pomoć pri stresu u vrijeme studiranja, vrata Zavoda su uvijek otvorena. Kako navodi Kuzman, u Službi za školsku i adolescentnu medicinu svaki fakultet ima nadležnog fakultetskog liječnika i on je uvijek dostupan za studente. Osim toga, u Mirogojskoj 16 nalazi se Savjetovalište za poteškoće učenja i prilagodbe. U Savjetovalištu se nastoji pomoći i dati podrška mladima da dosegnu puni potencijal, što, prema riječima doktorice, "uključuje prevenciju, rano prepoznavanje, kao i liječenje onih poremećaja koji ometaju adolescentni razvoj u uspješnu i zadovoljnu odraslu osobu". Savjetovalište radi dva puta tjedno u popodnevnim satima, a kontakt telefon je 01 4696 281.
Stres je danas postao sveprisutan dio svakodevnog života i stvara mnoge psihičke i fizičke poteškoće. Nesanica, gubitak apetita, ubrzani rad srca i probavne smetnje samo su neki od fizičkih simptoma stresa. Njih često također prati osjećaj izgubljenosti, izoliranosti, umora, letargije i nemoći. Mnogi zbog velike količine stresa konzumiraju sredstva za smirenje i glavobolju kao i velike količine kofeina da bi došli u korak sa ogromnom količinom dnevnih obaveza. Kao glavni uzrok stresa prema istraživanju Lovrek i Landeke su ispitni rokovi, ali i strah od budućnosti, što je logično s obzirom da su studenti u razdoblju života u kojem se od njih očekuje da shvate što žele od života i postanu samostalni, zbog čega su pod velikim pritiskom.
Da stres među studentima nije ograničen na Fakultet političkih znanosti, potvrđuje Mirela Veršić, studentica medicine. Zbog straha od ispita i kolokvija, između ostalog, proživljava probleme sa cirkulacijom, nesanicom, probavnim sustavom i apetitom.
"Najčešće je to strah od neuspjeha, brinem se hoću li uspjeti u onome što mi je zadano, ponekad su tu tuga i ljutnja što sam neke stvari možda mogla bolje odraditi; priznajem, bilo je i puštenih suza", izjavljuje Mirela te nadodaje kako zbog stresa često mijenja raspoloženja, postaje šutljivija i povučenija i manje produktivna, a i gubi volju za onim što radi.
Erblina Morina, studentica prava, stres doživljava najviše u vrijeme ispitnih rokova.
"U vrijeme ispitnih rokova nepravilno se hranim i ispijam litre kave. Takve nezdrave navike manifestiraju se lošijom koncentracijom, umorom i slabijim imunitetom", kaže Erblina no tvrdi da je kroz studij uspjela naći načine da se održi u jednom komadu i olakša si studij. "Kroz tenis i boks izbacujem svu negativnu energiju nakupljenu tokom dana i spremna sam za nove izazove", nadodaje.
Kao i Erblina, Margarita Vukoja je također pronašla lijek od stresa u sportu, točnije treniranju capoeire. Kao studentica pete godine arhitekture, postala je veteranka u nošenju sa stresnim situacijama, ali priznaje da joj još uvijek nije lako. Na arhitekturi su od ispita bitniji projekti, a njoj je to najstresnija situacija.
"Nakon nekoliko iznimno iscrpljujucih tjedana iscrtavanja, projektiranja i predaja projekata, slijedi onda još mjesec dana ispita, a zasluženi odmor tek stiže kasnije", objašnjava Margarita.
Prim. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med. voditeljica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, prepoznaje koliko su studenti opterećeni i kako im to utječe na život.
"Početak studija je važan, uzbudljiv, koji put presudan, a u svakom slučaju stresan događaj – odnosno razdoblje u životu mladih. Svi studenti nose u sebi određenu dozu stresa, ali se različito nose sa stresom tijekom studiranja.", objašnjava Kuzman i naglašava kako nije dovoljno samo nositi se sa stresom već je potrebna rana intervencija i razgovori sa stručnjakom prije nego što poteškoće izmaknu kontroli.
"Potražiti stručnu pomoć u takvom razdoblju znak je hrabrosti i razboritosti. Cilj je da se psihička tegoba razriješi jer u protivnom može biti okidač za pojavu psihičkih poremećaja čije neprepoznavanje može dovesti do akademskog neuspjeha,
uporabe psiho-aktivnih supstanci i nepovoljno se odraziti na socijalne odnose", dodaje Kuzman.
Zbog kroničnog preopterećenja svakodnevnim stresnim situacijama vrlo lako može doći do stjecanja anksioznog poremećaja, pa čak i depresije. Da bi se uspješno opustili, mnogi se, kao Erblina i Margarita upuštaju u fizičku aktivnost koja je odličan antistres, a neki, kao Mirela, pokušavaju i razgovarati sa prijateljima i obitelji. No, ponekad čak ni to nije dovoljno.
Za sve one koji imaju osjećaj da im treba stručna pomoć pri stresu u vrijeme studiranja, vrata Zavoda su uvijek otvorena. Kako navodi Kuzman, u Službi za školsku i adolescentnu medicinu svaki fakultet ima nadležnog fakultetskog liječnika i on je uvijek dostupan za studente. Osim toga, u Mirogojskoj 16 nalazi se Savjetovalište za poteškoće učenja i prilagodbe. U Savjetovalištu se nastoji pomoći i dati podrška mladima da dosegnu puni potencijal, što, prema riječima doktorice, "uključuje prevenciju, rano prepoznavanje, kao i liječenje onih poremećaja koji ometaju adolescentni razvoj u uspješnu i zadovoljnu odraslu osobu". Savjetovalište radi dva puta tjedno u popodnevnim satima, a kontakt telefon je 01 4696 281.