Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljen je popis korisnika potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom za ožujak. Prvi krug mjera 'olakšao' je državni proračun za više od milijardu i pol kuna, a gotovo 84.000 poslodavaca primilo je 3250 kuna neto po zaposleniku. Najveći broj isplaćenih čine mikropoduzetnici, odnosno poduzeća koja zapošljavaju do deset radnika.
S druge strane, McDonald's (Globalna hrana), Mlinar, kladionica Super sport i igre na sreću Interigre (Admiral casina) samo su neke od velikih kompanija koje su dobile milijunske iznose. Vodeći primatelj trenutno je Valamar Riviera, dioničko društvo za turizam s 2500 djelatnika, kojemu je isplaćeno više od osam milijuna kuna.
Neke informacije htjeli sakriti?
"Vlada je reagirala brzo i izdašno kako bi poslodavci imali sredstva u iznosu minimalne plaće. Unutar deset dana od zaprimanja zahtjeva, mjera je bila realizirana i potpuno transparentna", rekao je premijer Andrej Plenković za N1. Iz GONG-a smatraju da način na koji su objavljeni podaci pokazuje da Vlada neke informacije želi sakriti.
"Prema kojem bi kriteriju, osim listanjem svake od 1860 stranica, trebali znati koje su konkretne tvrtke dobile poticaje", pitali su se iz GONG-a u svojoj objavi na Facebooku.
Naime, HZZ je objavio popis poslodavaca u formatu koji nije otvoren za preuzimanje i nije pretraživ. Zato je GONG, u suradnji s civilnim hakerima iz inicijative
Code for Croatia, donio bazu u kojoj je moguće pretražiti konkretna poduzeća prema nazivu i OIB-u, a rezultate filtrirati prema broju zaposlenih i iznosu potpore. Na situaciju se osvrnuo i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
"Odgovorit ćemo u najkraćem mogućem vremenu, a podaci će se moći pretraživati", kazao je za
N1 te je istaknuo da je sustav dostupan tek kratko vrijeme i da uviđaju njegove nedostatke.
Uočene su nepravilnosti
Ministar financija, Zdravko Marić, u
intervjuu za Novi list izjavio je da su već uočene neke nelogičnosti koje ukazuju na moguće nepravilnosti i zlouporabe.
"Ako je netko s ciljem dobivanja potpore prikazao lažne podatke, podsjećam da je to u Kaznenom zakonu okvalificirano kao kazneno djelo subvencijske prijevare", poručio je Marić.
Nada se da prekršitelja neće biti, no ako ih i bude, pravna država će se s njima na odgovarajući način i obračunati.
U Kaznenom zakonu stoji da se za davanje netočnih podataka o primanjima, netočno prikazivanje pada prihoda većeg od 20 posto u svrhu odgode plaćanja poreza i korištenje potpore suprotno njezinoj namjeni predviđa kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Za manipuliranje poticajima velikih razmjera, onima iznad 600.000 kuna, moguće je dobiti i do deset godina zatvora.
Prosvjed preko Zooma
Sindikati su tjednima ranije upozoravali na načine kojima poslodavci mogu zlorabiti mjere potpore. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, za Net.hr poručio je da imaju informacije o tome da su neki poslodavci radnicima uplatili samo dio predviđene naknade, dok su drugi otpuštali radnike pa ih ponovno prijavljivali. Neki pak prisiljavaju djelatnike na potpisivanje aneksa ugovora o radu te traže da se odreknu dijela primanja ili da potpišu minimalnu plaću.
SSSH rješenje za bolji položaj radnika vidi u jednom od svojih prvomajskih zahtjeva, koje su povodom Međunarodnog praznika rada iznijeli na
online Zoom prosvjedu pod nazivom "Radnicima hvala – ali prvo prava".
"U dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta treba hitno uspostaviti transparentnost i odgovornost Vlade te efikasan nadzor, a poslodavci koji koriste potporu radnike trebaju zadržati još tri mjeseca po prestanku potpore", glasio je prvi od 12 zahtjeva prosvjeda.
