Desetina studenata u RH prima stipendiju
Brojni učenici odustaju od studija jer bi im studentski život bio preskup
I dok cijene stanova u Zagrebu drastično rastu, studentske plaće ostaju iste. Dapače, brojni su studenti ostali bez posla za vrijeme ove pandemije. Stipendije koje primaju barem im malo olakšavaju.
Studentski život daleko je od jeftinog. Studentima zasigurno pripomažu tu i stipendije. Anita je pred kraj srednje škole razmišljala o odlasku na fakultet, ali malena stipendija ju je spriječila u nastavku studiranja.
S obzirom na to da je upisala jezičnu gimnaziju, nakon obrazovanja nije imala struku, ali iznimno su ju interesirali švedski i engleski jezik. Kako bi to mogla studirati, trebala se je preseliti u 80 kilometara udaljeni Zagreb.
"U to vrijeme mi obiteljska situacija nije bila najbolja i nisam si mogla priuštiti mjesečni trošak života u Zagrebu, a roditelji mi nisu mogli pomagati", rekla je Anita.
Ona je, nakon položene mature, upisala Filozofski fakultet u Zagrebu. Prijavljivala se na sve moguće stipendije za koje je mogla zadovoljiti uvjete, kaže. No dobila je županijsku stipendiju u iznosu od 700 kuna.
"Prvih par mjeseci sam živjela s djevojkom i dijelile smo troškove, a trošila sam novac koji sam zaradila preko sezone. Kasnije sam saznala da nisam dobila državnu stipendiju i pauzirala sam godinu jer od županijske se nije moglo živjeti", čeznutljivo se prisjeća tog vremena Anita. Razmišljala je ona i o svakodnevnom putovanju iz obiteljskog doma do fakulteta, no mjesečna karta za autobus bi ju iznosila 1764 (bez studentskog popusta 2318 kn) kuna.
"Računala sam i shvatila da mi stipendija neće pokriti ni trećinu mjesečne karte, a između predavanja i trosatnog putovanja u oba smjera, ne bi mi ostalo vremena za 8 sati posla", kazala je.
I nije Anita sigurno jedina koja je pauzirala godinu kako bi u njoj mogla zaraditi za početne mjesece življenja u Zagrebu. Državna stipendija iznosi 1200 kuna i godišnje ju dobije 10 000 studenata. U Hrvatskoj je u akademskoj godini 2018./2019. bilo upisano 158.061 student, objavio je Državni zavod za statistiku.
Nekolicina županija, gradova i općina dodijeljuje stipendije svojim stanovnicima. Tako općina Rokovci-Andrijaševci svima koji se prijave dodijeli stipendiju. Stipendija se dodijeljuje onima s minimalno druge godine fakulteta, a iznos je jednokratan.
"Prvih godina dodijeljivalo se je 1000 kn, prošle godine povisili su na 2000 kn i ove godine stipendija iznosi 3000 kn. Što se tiče pokrića troškova, sa 1000kn si mogao pokriti stanarinu i to je to. Sadašnji novci su dostatni za mjesec do dva stanovanja u Zagrebu", rekla je Monika, studentica Učiteljskog fakulteta.
Državna je stipendija podijeljena na više kriterija (slabiji socioekonomski status, opći uspjeh i sl.), dok općinske i županijske najčešće nemaju tu podjelu. Tako se je i Irena, studentica Hrvatskog katoličkog svučilišta, odlučila prijaviti za općinsku stipendiju.
"Uvjeti su bili uobičajeni, ali se možeš prijaviti iako neki od uvjeta nije zadovoljen. Tako sam ja izgubila bodove za slabiji socioekonomski status, ali sam stipendiju dobila temeljem izvrsnih ocjena", dodala je Irena.
Stipendija joj iznosi 800 kuna, prima ju kroz sve mjesece u godini, izuzev srpnja i kolovoza, a stipendija se prebacuje na iduće godine studiranja u slučaju redovno upisane godine. Kaže, stipendija joj pokrije 1/3 troškova. Ostatak pokrivaju roditelji jer ne stigne raditi uz fakultet zbog studentskih obaveza.
Studentske stipendije, njihovi iznosi, uvjeti i količina se konstantno izmjenjuju. Natječaji se najčešće raspisuju kad već akademska godina počne, a rezultati dolaze krajem zimskog semestra. Tako Krapinsko-zagorska županija dodijeljuje 60 stipendija (30 za nadarene studente i 30 za ostale studente) u iznosu od 700 kuna. Brodsko-posavska županija dodijeljuje 38 stipendija za darovite studente i one koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Na deficitarna zanimanja se je bazirao i grad Varaždin koji studentima dodijeljuje više od 100 stipendija po akademskoj godini. Grad Zadar za 12 svojih studenata dodijeljuje stipendije između 600 i 800 kuna, ovisno o tome studiraju li u mjestu prebivališta ili ne. Naravno, općine dodijeljuju manji broj stipendija i pod drugačijim uvjetima. Tako općina Krapinske Toplice dodijeljuje 8 stipendija u iznosu od 600 kuna.
Većina stipendija pripomaže studentima u njihovom životu, no ne osigurava im nikakvo mirno studiranje.
"Definitivno je potrebno puno više novca da se pokriju svi troškovi, osobito ako netko ne uspije dobiti dom ili ako mu menza nije blizu", komentirala je Irena.
Za prosječan život, bez nekog luksuza, potroši mjesečno oko 2500 kuna, kaže.
"Poznajem više osoba koje su odustale od ideje odlaska na studiranje u Zagreb jer im je nemoguće mjesečno izdvojiti 2-3 tisuće kuna za normalan život, i to u slučaju da dobiju dom", rekla je.
Ali, naravno, ne postoji ni približno dovoljan broj kreveta u studentskim domovima pa da ih većina studenata koja putuje može dobiti. Zbog toga je velika potražnja stanova za iznajmljivanje. No ni njih nema u nedogled pa cijena onih na tržištu rastu u nedogled. I dok su Irena i Monika imale sreću dobiti dom, stipendiju i novčanu pomoć od roditelja, Anita nije bila te sreće.
"Teško je bilo. Otišla sam u Irsku raditi i zaraditi. Planiram ovdje ostati do ljeta 2021. godine te u jesen upisati fakultet. Do tad bih se trebala osigurati za neko vrijeme, a u preostalo vrijeme već učim švedski i vježbam engleski", rekla je Anita sa smješkom na licu.
Broj studenata se iz godine u godinu povećava, a broj stipendija se smanjuje. Desetina studenata u Hrvartskoj dobije stipendiju. Ostali su ostavljeni da se snađu sami. Oni koji rade su za vrijeme pandemije ostali bez posla, a od države nemaju pravo na ikakvu financijsku pomoć.
Troškovi se gomilaju, računi rastu, a država po tom pitanju ne planira napraviti ništa. Jer, na studentima je da samo studiraju. A kako će preživjeti, vladajuće nije briga.
Studentski život daleko je od jeftinog. Studentima zasigurno pripomažu tu i stipendije. Anita je pred kraj srednje škole razmišljala o odlasku na fakultet, ali malena stipendija ju je spriječila u nastavku studiranja.
S obzirom na to da je upisala jezičnu gimnaziju, nakon obrazovanja nije imala struku, ali iznimno su ju interesirali švedski i engleski jezik. Kako bi to mogla studirati, trebala se je preseliti u 80 kilometara udaljeni Zagreb.
"U to vrijeme mi obiteljska situacija nije bila najbolja i nisam si mogla priuštiti mjesečni trošak života u Zagrebu, a roditelji mi nisu mogli pomagati", rekla je Anita.
Ona je, nakon položene mature, upisala Filozofski fakultet u Zagrebu. Prijavljivala se na sve moguće stipendije za koje je mogla zadovoljiti uvjete, kaže. No dobila je županijsku stipendiju u iznosu od 700 kuna.
"Prvih par mjeseci sam živjela s djevojkom i dijelile smo troškove, a trošila sam novac koji sam zaradila preko sezone. Kasnije sam saznala da nisam dobila državnu stipendiju i pauzirala sam godinu jer od županijske se nije moglo živjeti", čeznutljivo se prisjeća tog vremena Anita. Razmišljala je ona i o svakodnevnom putovanju iz obiteljskog doma do fakulteta, no mjesečna karta za autobus bi ju iznosila 1764 (bez studentskog popusta 2318 kn) kuna.
"Računala sam i shvatila da mi stipendija neće pokriti ni trećinu mjesečne karte, a između predavanja i trosatnog putovanja u oba smjera, ne bi mi ostalo vremena za 8 sati posla", kazala je.
I nije Anita sigurno jedina koja je pauzirala godinu kako bi u njoj mogla zaraditi za početne mjesece življenja u Zagrebu. Državna stipendija iznosi 1200 kuna i godišnje ju dobije 10 000 studenata. U Hrvatskoj je u akademskoj godini 2018./2019. bilo upisano 158.061 student, objavio je Državni zavod za statistiku.
Nekolicina županija, gradova i općina dodijeljuje stipendije svojim stanovnicima. Tako općina Rokovci-Andrijaševci svima koji se prijave dodijeli stipendiju. Stipendija se dodijeljuje onima s minimalno druge godine fakulteta, a iznos je jednokratan.
"Prvih godina dodijeljivalo se je 1000 kn, prošle godine povisili su na 2000 kn i ove godine stipendija iznosi 3000 kn. Što se tiče pokrića troškova, sa 1000kn si mogao pokriti stanarinu i to je to. Sadašnji novci su dostatni za mjesec do dva stanovanja u Zagrebu", rekla je Monika, studentica Učiteljskog fakulteta.
Državna je stipendija podijeljena na više kriterija (slabiji socioekonomski status, opći uspjeh i sl.), dok općinske i županijske najčešće nemaju tu podjelu. Tako se je i Irena, studentica Hrvatskog katoličkog svučilišta, odlučila prijaviti za općinsku stipendiju.
"Uvjeti su bili uobičajeni, ali se možeš prijaviti iako neki od uvjeta nije zadovoljen. Tako sam ja izgubila bodove za slabiji socioekonomski status, ali sam stipendiju dobila temeljem izvrsnih ocjena", dodala je Irena.
Stipendija joj iznosi 800 kuna, prima ju kroz sve mjesece u godini, izuzev srpnja i kolovoza, a stipendija se prebacuje na iduće godine studiranja u slučaju redovno upisane godine. Kaže, stipendija joj pokrije 1/3 troškova. Ostatak pokrivaju roditelji jer ne stigne raditi uz fakultet zbog studentskih obaveza.
Studentske stipendije, njihovi iznosi, uvjeti i količina se konstantno izmjenjuju. Natječaji se najčešće raspisuju kad već akademska godina počne, a rezultati dolaze krajem zimskog semestra. Tako Krapinsko-zagorska županija dodijeljuje 60 stipendija (30 za nadarene studente i 30 za ostale studente) u iznosu od 700 kuna. Brodsko-posavska županija dodijeljuje 38 stipendija za darovite studente i one koji se obrazuju za deficitarna zanimanja. Na deficitarna zanimanja se je bazirao i grad Varaždin koji studentima dodijeljuje više od 100 stipendija po akademskoj godini. Grad Zadar za 12 svojih studenata dodijeljuje stipendije između 600 i 800 kuna, ovisno o tome studiraju li u mjestu prebivališta ili ne. Naravno, općine dodijeljuju manji broj stipendija i pod drugačijim uvjetima. Tako općina Krapinske Toplice dodijeljuje 8 stipendija u iznosu od 600 kuna.
Većina stipendija pripomaže studentima u njihovom životu, no ne osigurava im nikakvo mirno studiranje.
"Definitivno je potrebno puno više novca da se pokriju svi troškovi, osobito ako netko ne uspije dobiti dom ili ako mu menza nije blizu", komentirala je Irena.
Za prosječan život, bez nekog luksuza, potroši mjesečno oko 2500 kuna, kaže.
"Poznajem više osoba koje su odustale od ideje odlaska na studiranje u Zagreb jer im je nemoguće mjesečno izdvojiti 2-3 tisuće kuna za normalan život, i to u slučaju da dobiju dom", rekla je.
Ali, naravno, ne postoji ni približno dovoljan broj kreveta u studentskim domovima pa da ih većina studenata koja putuje može dobiti. Zbog toga je velika potražnja stanova za iznajmljivanje. No ni njih nema u nedogled pa cijena onih na tržištu rastu u nedogled. I dok su Irena i Monika imale sreću dobiti dom, stipendiju i novčanu pomoć od roditelja, Anita nije bila te sreće.
"Teško je bilo. Otišla sam u Irsku raditi i zaraditi. Planiram ovdje ostati do ljeta 2021. godine te u jesen upisati fakultet. Do tad bih se trebala osigurati za neko vrijeme, a u preostalo vrijeme već učim švedski i vježbam engleski", rekla je Anita sa smješkom na licu.
Broj studenata se iz godine u godinu povećava, a broj stipendija se smanjuje. Desetina studenata u Hrvartskoj dobije stipendiju. Ostali su ostavljeni da se snađu sami. Oni koji rade su za vrijeme pandemije ostali bez posla, a od države nemaju pravo na ikakvu financijsku pomoć.
Troškovi se gomilaju, računi rastu, a država po tom pitanju ne planira napraviti ništa. Jer, na studentima je da samo studiraju. A kako će preživjeti, vladajuće nije briga.