ANDRIJA MAUROVIĆ
Zašto mladi studenti ne znaju za Starog Mačka
Dva tjedna nakon gubitka Stan Leeja, američkog crtača koji je svijet stripa upoznao s likovima poput Spider-Mana, Iron Mana i Hulka, u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) otvorena je izložba Andrije Maurovića, prva u Hrvatskoj nakon 11 godina. I dok su ljudi iz cijelog svijeta, a tako i Hrvatske, na društvenim mrežama izražavali svoju tugu za autorom najpoznatijih Marvelovih superjunaka, ime Andrije Maurovića, oca hrvatskog stripa, rijetkima je bilo poznato.
Od 30-ih pa sve do 70-ih godina prošlog stoljeća Maurović je s tekstopiscem Franjom Fuisom, utemeljiteljem istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj, svojim stripovima ispunio djetinjstva brojnih generacija bivše države. Najpoznatiji od njegovih stripova bio je "Stari Mačak" po kojemu je Maurović i dobio nadimak.
„Djeca su nekoć stajala u redovima ispred kioska kako bi došli do novog broja. Naklade tih stripova su bile nezamislive a posao crtača stripova je bio jako dobro plaćen“, objasnio je Frano Dulibić, autor izložbe u MSU.
Pričalo se da je od zarađenog novca Maurović svaki mjesec mogao kupiti novu kuću. Ali, sve što je zaradio to je i potrošio na razuzdani životni stil pun cigareta i alkohola. Pred kraj života se gotovo u potpunosti odrekao svih materijalnih užitaka te se okrenuo prirodi.
„Meni je najdraži Maurovićev strip bio 'Trojica u mraku'. Ti su se stripovi naprosto gutali. Tada je malo tko imao televiziju a stripovi su bili kao da gledaš seriju, završetak bi uvijek bio na najnapetijem dijelu. Jednostavno si morao uzeti idući broj“, prisjetio se Andrija Serdarević, 56-godišnji ljubitelj stripa iz Zagreba.
Zašto mladi ne znaju za Maurovića?
Kao jedan od glavnih razloga neupućenosti Dulibić, navodi nove medije - računalne igrice koje su mladima strip potisnule u drugi plan, no vjeruje da će doći do određenog zasićenja računalnim igricama te da strip u Hrvatskoj još uvijek ima šansu.
„Nažalost, nisam znao za Andriju Maurovića ali čitam stripove. Uglavnom Alan Forda. Mnogo mojih prijatelja također čita stripove ali Marvelove i DC-ove, ne hrvatske. Mislim da je mojoj generaciji internetska kultura zamijenila ono što je prethodnim naraštajima bio strip“, priznao je student Ivan Poschko te nadodao kako smatra da u Hrvatskoj ima velik broj mladih koji još uvijek čitaju stripove ali rijetko kada one hrvatskih autora.
"Interesantno je da je strip bio masovni medij, a danas je postao interes jedne uske skupine ljudi. Mislim da ih najbolje opisuje serija 'Teorija velikog praska', to su 'nerdovi' koji imaju bogato znanje o popularnoj kulturi te jednostavno obožavaju strip", povezao je Dulibić.
Izložba je i namijenjena tim skupinama jer su autori njome nastojali skrenuti pažnju s Maurovićevih poznatih na ona manje poznata djela političke i pornografske tematike. Neka od njih do sada su bila u potpunosti nepoznata javnosti. Autori vjeruju da će izložba privući širi interes javnosti te ukazati na složenost Maurovićevih djela i potaknuti na daljnja istraživanja.
Unatoč inicijativi autora i bogatoj postavi izložbe koja će posjetiteljima biti dostupna do veljače 2019. godine, otvorenju nije prisustvovao osobit broj mladih ljudi.
Od 30-ih pa sve do 70-ih godina prošlog stoljeća Maurović je s tekstopiscem Franjom Fuisom, utemeljiteljem istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj, svojim stripovima ispunio djetinjstva brojnih generacija bivše države. Najpoznatiji od njegovih stripova bio je "Stari Mačak" po kojemu je Maurović i dobio nadimak.
„Djeca su nekoć stajala u redovima ispred kioska kako bi došli do novog broja. Naklade tih stripova su bile nezamislive a posao crtača stripova je bio jako dobro plaćen“, objasnio je Frano Dulibić, autor izložbe u MSU.
Pričalo se da je od zarađenog novca Maurović svaki mjesec mogao kupiti novu kuću. Ali, sve što je zaradio to je i potrošio na razuzdani životni stil pun cigareta i alkohola. Pred kraj života se gotovo u potpunosti odrekao svih materijalnih užitaka te se okrenuo prirodi.
„Meni je najdraži Maurovićev strip bio 'Trojica u mraku'. Ti su se stripovi naprosto gutali. Tada je malo tko imao televiziju a stripovi su bili kao da gledaš seriju, završetak bi uvijek bio na najnapetijem dijelu. Jednostavno si morao uzeti idući broj“, prisjetio se Andrija Serdarević, 56-godišnji ljubitelj stripa iz Zagreba.
Zašto mladi ne znaju za Maurovića?
Kao jedan od glavnih razloga neupućenosti Dulibić, navodi nove medije - računalne igrice koje su mladima strip potisnule u drugi plan, no vjeruje da će doći do određenog zasićenja računalnim igricama te da strip u Hrvatskoj još uvijek ima šansu.
„Nažalost, nisam znao za Andriju Maurovića ali čitam stripove. Uglavnom Alan Forda. Mnogo mojih prijatelja također čita stripove ali Marvelove i DC-ove, ne hrvatske. Mislim da je mojoj generaciji internetska kultura zamijenila ono što je prethodnim naraštajima bio strip“, priznao je student Ivan Poschko te nadodao kako smatra da u Hrvatskoj ima velik broj mladih koji još uvijek čitaju stripove ali rijetko kada one hrvatskih autora.
"Interesantno je da je strip bio masovni medij, a danas je postao interes jedne uske skupine ljudi. Mislim da ih najbolje opisuje serija 'Teorija velikog praska', to su 'nerdovi' koji imaju bogato znanje o popularnoj kulturi te jednostavno obožavaju strip", povezao je Dulibić.
Izložba je i namijenjena tim skupinama jer su autori njome nastojali skrenuti pažnju s Maurovićevih poznatih na ona manje poznata djela političke i pornografske tematike. Neka od njih do sada su bila u potpunosti nepoznata javnosti. Autori vjeruju da će izložba privući širi interes javnosti te ukazati na složenost Maurovićevih djela i potaknuti na daljnja istraživanja.
Unatoč inicijativi autora i bogatoj postavi izložbe koja će posjetiteljima biti dostupna do veljače 2019. godine, otvorenju nije prisustvovao osobit broj mladih ljudi.