PIXABAY
Klokani
Foto: Pixabay
18.12.2020.
Foto: Pixabay
18.12.2020.
A NISU NI PRIPITOMLJENI Istraživanje pokazalo da klokani mogu naučiti komunicirati s ljudima
Do sada se smatralo da samo pripitomljene životinje traže pomoć kada žele ukazati na neki problem
Nova australska studija dokazala je da i klokani, a ne samo pripitomljene životinje poput psa, konja ili koza, mogu naučiti kako komunicirati s ljudima i pritom im pokazati što trebaju ili očekuju, objavljeno je u časopisu Biology Letters (https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rsbl.2020.0607).
Čak 11 nepripitomljenih klokana, koji su živjeli u zatočeništvu, bili sudio istraživanja, a zadatak je bio otvoriti kutiju s hranom. Desetero je s napetošću i uporno gledalo istraživače jer su imali probleme s otvaranjem kutije, dok je devetero naizmjenično gledalo i u istraživača i u kutiju.
"Takvu smo njihovu gestikulaciju protumačili kao svjestan oblik komunikacije, njihov poziv u pomoć", rekao je istraživač iz Irske i voditelj studije Alan McElligott za Reuters (https://www.reuters.com/article/us-australia-wildlife-kangaroo/kangaroos-can-learn-to-communicate-with-humans-researchers-say-idUKKBN28Q0I9).
U izvješću istraživanja piše i da bi mnogo drugih životinja moglo naučiti i shvatiti kako komunicirati s ljudima.
"Od divljih životinjskih vrsta zapravo ne očekujete takav način ponašanja i zbog toga nam je ovo bilo novo, iznenađujuće saznanje", rekao je McElligott.
Alexandra Green sa Sveučilišta u Sydneyu, koja je također sudjelovala u istraživanju, kazala je da se do sada smatralo da samo pripitomljene životnije traže pomoć kada žele ukazati na neki problem. Oko 50.000.000 klokana, životinjske vrste koja nikad nije pripitomljena, obitavaju u skupinama u Australiji, a na tisuće ih živi u zoološkim vrtovima, parkovima ili utočištima, objavio je NewScientist (https://www.newscientist.com/article/2263145-kangaroos-can-learn-to-ask-for-help-from-humans-just-like-dogs-do/). McElligott je kazao da se broj klokana u Australiji može usporediti s brojem jelena u Europi.
Čak 11 nepripitomljenih klokana, koji su živjeli u zatočeništvu, bili sudio istraživanja, a zadatak je bio otvoriti kutiju s hranom. Desetero je s napetošću i uporno gledalo istraživače jer su imali probleme s otvaranjem kutije, dok je devetero naizmjenično gledalo i u istraživača i u kutiju.
"Takvu smo njihovu gestikulaciju protumačili kao svjestan oblik komunikacije, njihov poziv u pomoć", rekao je istraživač iz Irske i voditelj studije Alan McElligott za Reuters (https://www.reuters.com/article/us-australia-wildlife-kangaroo/kangaroos-can-learn-to-communicate-with-humans-researchers-say-idUKKBN28Q0I9).
U izvješću istraživanja piše i da bi mnogo drugih životinja moglo naučiti i shvatiti kako komunicirati s ljudima.
"Od divljih životinjskih vrsta zapravo ne očekujete takav način ponašanja i zbog toga nam je ovo bilo novo, iznenađujuće saznanje", rekao je McElligott.
Alexandra Green sa Sveučilišta u Sydneyu, koja je također sudjelovala u istraživanju, kazala je da se do sada smatralo da samo pripitomljene životnije traže pomoć kada žele ukazati na neki problem. Oko 50.000.000 klokana, životinjske vrste koja nikad nije pripitomljena, obitavaju u skupinama u Australiji, a na tisuće ih živi u zoološkim vrtovima, parkovima ili utočištima, objavio je NewScientist (https://www.newscientist.com/article/2263145-kangaroos-can-learn-to-ask-for-help-from-humans-just-like-dogs-do/). McElligott je kazao da se broj klokana u Australiji može usporediti s brojem jelena u Europi.