SJEČA ŠUMA Europa je sve više pogođena uništenjem izvora kisika

Europa je u proteklih nekoliko godina ostala bez velikih šumskih površina zbog sječe, prenosi Guardian. Zbog toga kontinent ima kratkoročnu smanjenu sposobnost da apsorbira ugljik.

Šume površinski pokrivaju 38 posto kontinenta. Koriste se kao izvor trupaca i redovito se sijeku zbog čega je gubitak biomase veći za 69 posto u razdoblju od 2016. do 2018. u odnosu na razdoblje od 2011. do 2015. godine, prema satelitskim podacima. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Research, u istoj usporedbi šumsko područje obuhvaćeno sječom povećalo se za 49 posto.

Može se očekivati da područje sječe varira zbog ciklusa sadnje i rasta i sličnih učinaka, rekao je Guido Ceccherini iz zajedničkog istraživačkog centra Europske unije koji je vodio istraživanje.

Ostali čimbenici koji igraju ulogu u sječi šuma su povećana potražnja za drvom kao gorivom i veće tržište za trupce i ostale drvne proizvode. Zemlje koje su najviše pogođene sječom su Švedska i Finska.

Većina posječenih šumskih područja ponovno će se pošumiti, a vrijeme obnove ovisi o vrsti šume, tvrdi Ceccherini. Nove će šume ponovno apsorbirati ugljikov dioksid iz atmosfere. Zbog toga se ravnoteža emisija i skladištenja ugljičnog dioksida u Europi neće dugoročno poremetiti. No ipak, znanstvenici smatraju da je potrebno pronaći uzrok zbog kojeg je sječa u Europi povećana jer to može ukazivati na probleme europskog upravljanja šumama.

Šuma je idealno stanište za brojne vrste životinja i biljaka te vrijedan izvor kisika svim živim bićima. Povoljno utječe na kruženje vode u prirodi i zadržava znatne količine prašine iz zraka. Zbog toga bi njezina eksploatacija trebala biti ograničena, pišu na stranici "Šume-naše bogatsvo".