Počevši od 1. siječnja sljedeće godine, Hrvatska će svoje blagdane i spomendane obilježavati na nove datume, potvrđeno je jučer u Saboru.

Kao što je Vlada predložila još u rujnu, Dan državnosti s 25. lipnja 'seli se' na 30. svibnja, što će sljedećih godina utjecati i na nastavu na fakultetima. 8. listopada, dan kojim se dosad obilježavala hrvatska neovisnost, od sljedeće godine postat će spomendan Hrvatskog Sabora, ali će se zato uvesti novi neradni dan - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. studenog).

30. svibnja izvorno je bio datum kada se konstruirao prvi višestranački sabor u Hrvatskoj i kada je Hrvatska raskinula sve veze sa Jugoslavijom, zbog čega je Vlada i inzistirala na premještanje Dana državnosti nekoliko mjeseci unatrag.

Kalendar novih blagdana

Ovo su svi neradni blagdani koji će se obilježavati od 2020. godine: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

Novih spomendana, piše Slobodna Dalmacija, bit će 11, među kojima se uvrštava i novi Dan hrvatskog Sabora 8. listopada, a Dan neovisnosti 25. lipnja također će postati spomendan. Osim toga, novi spomendani bit će 15. siječnja (Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja), 9. svibnja (Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom) i 23. kolovoza (Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma).

S obzirom da su se uvela dva nova neradna blagdana, a druga dva postala su ponovno radna, u kalendaru praznika broj neradnih dana nije se mijenjao.

Osim toga, kršćanski vjernici po zakonu sada imaju pravo na plaćeni Uskrsni ponedjeljak, a pripradnici muslimanske ili bilo koje druge vjeroispovijesti imaju pravo na neradni dan, u slučaju blagdana koji traju nekoliko dana.