Ove godine više stipendija za ranjive skupine kao što su studenti s djecom

Prepuni štandovi i dvorana okupirana mnogim domaćim i stranim izlagačima u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu indikator su toga da je Sajam stipendija i dalje prvo odredište svih u potrazi za informacijama o studentskim financijskim potporama. Ove godine, kao i svake, sajam je posjetilo oko 40 izlagača, a osjetno najveća navala bila je na štandovima stranih izlagača koji su zauzimali središnji dio NSK-a i nudili programe Erasmus, te različite poticaje hrvatskim studentima i srednjoškolcima koji žele studirati u Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i brojnim drugim, uglavnom europskim zemljama.

Više potpora za STEM

"Svake godine imamo oko 40 izlagača i trudimo se da to bude podjednaki omjer domaćih i stranih. Međutim, nastojimo stalno mijenjati institucije koje su uključene u Sajam pa su tako i ove godine uključena nova ministarstva, agencije i izlagači", rekao je Ninoslav Šćukanec Schmidt, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjelovalo je s čak 10.000 različitih stipendija, a naglasak je na socijalno ugroženim skupinama među koje se ove godine ubrajaju i studenti s djecom, studenti stručnih studija te oni koji se upisuju iz strukovnih srednjih škola na fakultet. Povećanje financijskih potpora osjetit će i studenti STEM područja za koje je također uvedeno više bespovratnih sredstava koja će biti dodijeljena 3400 studenata.

Šćukanec Schmidt istaknuo je da je ove godine sajam bio usmjeren na promoviranje cjeloživotnog učenja i inovacija te su predstavljene i nove mogućnosti mobilnosti studenata što uključuje studiranje u stranoj državi, obavljanje prakse u inozemstvu, ali i mobilnost nastavnog osoblja koje će moći slušati predavanja u nekoj stranoj državi, sudjelovati u seminarima, konferencijama, te se stručno usavršavati u inozemstvu.

"Zaista smo htjeli pokazati kako s onime što ste naučili u obrazovnim institucijama možete doista prosperirati na tržištu rada i pokrenuti vlastite projekte, a naposljetku i tvrtke", rekao je. Na ovogodišnjem su Sajmu izlagači govorili o iskustvima koje su stekli na akademskim mobilnostima uz potporu različitih stipendija. Zajedničko im je to da su upravo ta iskustva imala vrlo značajan utjecaj na njihovo profesionalno usmjeravanje.

Od razmjene do antikorupcijskog projekta

Dobar je primjer studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Kaja Pavlinić koja je dobila stipendiju američkog veleposlanstva u Zagrebu "Benjamin Franklin" i koja ju je motivirala da počne raditi nešto korisno za zajednicu. Ta joj je stipendija omogućila da mjesec dana provede na jednom od američkih sveučilišta gdje je s drugim učenicima iz SAD-a i Europe razgovarala o integritetu, debati te o aktivnom uključivanju u društvo. Njezina stipendija nije pokrivala samo troškove boravka na sveučilištu nego i putovanja po cijelom SAD-u. Danas Kaja inspirirana iskustvima koje je stekla u SAD-u vodi vlastiti antikorupcijski projekt "Integritas", koji se se bavi akademskim poštenjem.

"Ako danas prepisujete, sutra ste možda baš vi onaj korupcijski političar kojeg sad upravo hejtate na Fejsu", rekla je Kaja. Istodobno želi utjecati i na promjenu sustava koji neizravno i nameće učenicima da prepisuju jer im nameće 16 ravnopravnih predmeta.

Još je jedan primjer Tea Zavacki, koja danas radi kao konzultantica za korisničko društvo i sretna je i ispunjena svojim radnim mjestom. Na to gdje je danas utjecala je jednogodišnja razmjena u Aachenu u Njemačku. Tea na trećoj godini preddiplomskog studija na FER-u još nije znala čime se želi baviti i kao pokušaj pronalaska odgovora na to, vrlo važno pitanje, vidjela je u odlasku na Erasmus. Iako joj boravak tamo nije dao konačan i jednostavan odgovor na traženo pitanje, donio joj je ključna iskustva koja su joj dokazala kako nema tog cilja koji ne može realizirati. Pokrenula je blog Tea time na kojem je htjela podijeliti neka svoja iskustva i nakon jedne objave dobila je nekolicinu poruka ljudi koje je inspirirala i koji su se pokrenuli i napravili nešto novo.

Ove je godine posjećenost bila približna lanjskoj. Oko 10.000 ljudi koji uglavnom nisu prije primali stipendije, došlo se informirati na Sajmu. Među njima se našao i Marko Mališ iz Njemačke međunarodne gimnazije u Zagrebu, koji traži stipendiju za studiranje u Dresdenu.

Inozemne stipendije najtraženije

"Htio bih studirati međunarodne odnose u Dresdenu, ali ako ne dobijem stipendiju, studirat ću nešto srodno u Zagrebu. Ostanak u Hrvatskoj je u svakom slučaju opcija", rekao je Marko.

Ponude za studiranje u inozemstvu došla je proučiti i studentica druge godine zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Dora Kitonić.

"Najviše me zanimaju diplomski programi u zemljama engleskog govornog područja i programi Erasmus. Nakon tih programa mislim se vratiti u Hrvatsku, ali ako sada ne odem van, ne znam kad ću", rekla je Dora. I studentica Nina Pavlović također se došla raspitati o mogućnostima studiranja u inozemstvu.

"Iskreno, ja sam došla zbog upisa na diplomski studij vani i da vidim što mi je najisplativije upisati u mojoj branši. Druga sam godina komunikologije na Hrvatskim studijima i ovdje se jako teško probiti, plaće su dosta niske pa tako za usluge PR-a, na primjer, američke tvrtke plaćaju otprilike šest puta više nego naše", rekla nam je Nina.

Došli iz Bihaća

Nisu svi, međutim, bili zainteresirani za studiranje izvan Hrvatske. Skupina srednjoškolaca iz Bihaća organizirala je dolazak na Sajam kako bi našli stipendije koje bi im pokrile trošak studiranja u Zagrebu.

"Sve je bolje nego u nas. Trebate vidjeti ponudu u Bihaću pa biste shvatili zašto smo ovdje. Tamo nema ničega. Nadamo se da ćemo pronaći neku stipendiju za studij arhitekture, veterine ili medicine u Zagrebu", istaknule su gimnazijalke Emina Bečić i Kristina Živko.