Prepuni štandovi i dvorana okupirana brojnim domaćim i stranim izlagačima na prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, indikator su toga da je Sajam stipendija i dalje prvo odredište svih koji su u potrazi za informacijama o financijskim potporama. Osjetno najveća navala bila je na štandovima stranih izlagača koji su zauzimali središnji dio prostorije NSK-a i nudili Erasmus programe i različite poticaje hrvatskim studentima i srednjoškolcima koji žele studirati u Americi, Ujedinjenom kraljevstvu, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i brojnim drugim, uglavnom europskim, zemljama.

Iako se odokativno činilo kako je interes stranih izlagača ove godine bio značajno veći od domaćih, izvršni direktor Instituta za razvoj obrazovanja uvjerava nas u suprotno.

"Svake godine imamo oko 40 izlagača i trudimo se da to bude podjednaki omjer domaćih i stranih. Međutim, nastojimo stalno mijenjati institucije koje su uključene u Sajam pa su tako i ove godine uključena nova ministarstva, agencije i izlagači", tvrdi Ninoslav Šćukanec Schmidt.

10.000 stipendija za socijalno ugrožene

Prije svega, uključilo se Ministarstvo znanosti i obrazovanja s čak 10.000 različitih stipendija, a naglasak je na socijalno ugroženim skupinama među koje se ove godine ubrajaju i studenti s djecom, studenti stručnih studija te oni koji se upisuju iz strukovnih srednjih škola na fakultet. Povećanje financijskih potpora osjetit će i studenti STEM područja za koje je također uvedeno više bespovratnih sredstava koja će biti dodijeljena 3400 studenata.

Šćukanec Schmidt ističe kako su ove godine usmjereni na promoviranje cjeloživotnog učenja i inovacija te su predstavili nove mogućnosti mobilnost studenata što uključuje studiranje u stranoj državi, obavljanje prakse u inozemstvu, ali i mobilnost nastavnog osoblja koje će moći pohađati predavanja u nekoj stranoj državi, sudjelovati u seminarima, konferencijama, te se stručno usavršaiti u inozemstvu.

"Zaista smo htjeli pokazati na koji način s onime što ste naučili u obrazovnim institucijama možete doista prosperirati na tržištu rada i pokrenuti vlastite projekte, a naposljetku i firme", kaže.

BUDUĆNOST JE NA MLADIMA

Na ovogodišnjem Sajmu tri mlada izlagača pričala su o iskustvima koje su stekli na akademskim mobilnostima uz potporu različitih stipendija. Zajedničko im je to da su upravo ta iskustva imala vrlo značajan utjecaj u njihovom profesionalnom usmjeravanju.

Marko Matijević je osnivač, danas novinar i urednik, portala Srednja.hr te portala mirovina.hr. Za vrijeme studija na Fakultetu političkih znanosti odlučio se na jednogodišnju Erasmus razmjenu u Njemačku. Stipendija mu je pokrila troškove boravka u manjem gradu Regensburgu, a za izlaske nije imao vremena jer je netom prije odlaska na Erasmus pokrenuo portal na kojem je trebao aktivno raditi.

Cilj sveučilišta trebao bi biti stvoriti uspješnog i sretnog studenta

Upravo to jednogodišnje iskustvo mu je pomoglo da shvati u kojem smjeru želi „gurati“ novopokrenuti portal. Kao primjer navodi jedan od kolegija koje je slušao na sveučilištu. Kolegij pod nazivom „Bob Dylan“ gdje nisu samo učili o američkom pjevaču i pjesniku Bobu Dylanu nego i o američkoj kulturi i njenom razvoju upravo kroz Dylanove pjesme i transformacije. Isto sveučilište mu je izašlo u susret prilikom polaganja jednog predmeta kojeg u Hrvatskoj nije imao pravo više polagati. Tada je shvatio da bi i sam cilj sveučilišta trebao biti stvoriti uspješnog i sretnog studenta te je počeo razmišljati o tome kako sveučilište može i treba izgledati. To mu je puno značilo u njegovom profesionalnom usmjerenju jer je odlučio usmjeriti portal srednja.hr da stalno propitkuje one stvari koje nisu dobre.

Marko misli da je danas i uspio u tome jer je jedna od novinarki na tom portalu dobila nagradu za istraživačko novinarstvo što je samo jedna od potvrda da portal ide u pravom i željenom cilju.

Akademska mobilnost motivira na društveno koristan rad

Studentica prve godine diplomskog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstva Kaja Pavlinić nije išla na Erasmus, ali je sudjelovala na drugoj vrsti akademske mobilnosti i to još dok je bila srednjoškolka. Dobila je stipendiju američkog veleposlanstva u Zagrebu „Benjamin Franklin“ koja ju je motivirala da počne raditi nešto korisno za zajednicu. Ova stipendija joj je omogućila da mjesec dana provede na jednom od američkih sveučilišta gdje je s drugim učenicima iz SAD-a i Europe razgovarala o integritetu, debati te o aktivnom uključivanju u društvo. Njena stipendija nije pokrivala samo troškove boravka na sveučilištu već i putovanja po cijelom SAD-u.

Tko je danas akademski nepošten, sutra će biti korumpirani političar

Danas Kaja inspirirana iskustvima koje je stekla u SAD-u vodi vlastiti antikorupcijski projekt „Integritas“. Projekt se bavi akademskim poštenjem tako da pokušava prenijeti poruku da „ako danas prepisujete sutra ste možda baš vi onaj korupcijski političar kojeg sad upravo hejtate na fejsu“ govori Kaja. Istodobno želi utjecati i na promjenu sustava koji indirektno i traži same učenike da prepisuju jer im nameće 16 ravnopravnih predmeta.

Kaja je također u svom govoru htjela srušiti predrasudu koju većina mladih misli, da se uz srednju školu/fakultet ništa ne stigne raditi i da se u Hrvatskoj ništa ne može. Upravo je ona primjer da to i nije baš istina, a ključ leži u dobroj organizaciji.

Tea Zavacki danas radi kao konzultantica za korisničko društvo i sretna je i ispunjena svojim radnim mjestom, a to gdje se danas nalazi je vrlo bitnu ulogu odigrala jednogodišnja razmjena u Aachen u Njemačku. Tea na trećoj godini preddiplomskog studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva još uvijek nije znala čime se želi baviti i kao pokušaj pronalaska odgovora na to, vrlo važno pitanje, vidjela je u odlasku na Erasmus.

Iako joj boravak tamo nije dao konačan i jednostavan odgovor na traženo pitanje, donio joj je ključna iskustva koja su joj dokazala kako nema tog cilja kojeg ona ne može realizirati.

Pokrenula je blog „Tea time“ gdje je htjela podijeliti svoja iskustva i nakon jedne objave dobila je nekolicinu poruka od ljudi koje je inspirirala i koji su se pokrenuli i napravili nešto novo.

S porukom „Živimo u svijetu izazova...ono što svatko od nas može jest izabrati jedan izazova i uloviti se u koštac s njime.“, završila je svoj govor Tea.

Posjetitelji nisu ranije primali stipendije već su se o ponudi došli informirati na Sajmu

Ove godine posjećenost je bila približno jednaka onoj lani. Došlo je oko 10.000 ljudi, a posjetitelji uglavnom nisu ranije primali stipendije već su se o ponudi došli informirati na Sajmu. Među njima se našao i Marko Mališ iz Njemačke međunarodne gimnazije u Zagrebu koji traži stipendiju za studiranje u Dresdenu.

"Htio bih studirati međunarodne odnose u Dresdenu, ali ako ne dobijem stipendiju studirat ću nešto srodno u Zagrebu. Ostanak u Hrvatskoj je u svakom slučaju opcija", rekao je Marko.

Ponude za studiranje u inozemstvu došla je proučiti i studentica druge godine zagrebačkog PBF-a, Dora Kitonić.

"Ovo mi je prvi put na Sajmu. Čini mi se kao dobra prilika da pronađem više informacija o inozemnim stipendijama i razmjenama budući da bih ove godine voljela steći neku iskustvo izvan Hrvatske. Najviše me interesiraju diplomski programi u zemljama engleskog govornog područja i Erasmus programi. Nakon tih programa mislim se vratiti u Hrvatsku, ali ako sada ne odem van, ne znam kad ću", rekla nam je Dora.

Dorino mišljenje dijeli i studentica Nina Pavlović koja se također došla raspitati o mogućnostima studiranja u inozemstvu.

"Iskreno, ja sam došla zbog upisa na diplomski studij vani i da vidim što mi je najisplativije upisati u mojoj branši. Druga sam godina komunikologije na Hrvatskim studijima i ovdje se jako teško probiti i plaće su dosta male pa tako za usluge PR-a, primjerice, američke firme plaćaju otprilike šest puta više nego naše", odgovara Nina.

Nisu svi, međutim, bili zainteresirani za inozemno studiranje pa je tako grupa srednjoškolaca iz Bihaća organizirala zajedničko putovanje na Sajam kako bi pronašli stipendije koje bi im pokrile trošak studiranja u Zagrebu.

"Sve je bolje nego kod nas. Trebate vidjeti ponudu u Bihaću pa biste shvatili zašto smo ovdje. Tamo nema ničega. Nadamo se da ćemo pronaći neku stipendiju za studij arhitekture, veterine ili medicine u Zagrebu", kažu gimnazijalke Emina Bečić i Kristina Živko iz Bihaća.

DRŽAVNE STIPENDIJE

"Studenti koji uspiju zadovoljiti uvjete za dvije državne stipendije, na primjer, na temelju socio-ekonomskog statusa i za STEM zanimanja, ne mogu primati obje, ali zato mogu primati paralelno jednu državnu i privatnu financijsku potporu", kažu izlagači državnih stipendija.

Pravo na državnu stipendiju imaju redoviti studenti hrvatskog državljanstva i državljani Europske unije koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj, a koji su upisani na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Državne stipendije prema socio-ekonomskom statusu

Studenti se mogu natjecati za dodjelu državnih stipendija u sljedećim kategorijama:

D-1 – studenti koji su djeca osoba poginulih, umrlih i nestalih, a prosječni mjesečni prihodi po članu obitelji ne prelaze 60% proračunske osnovice (1.995,60 kuna)

E – studenti slabijega socio-ekonomskog statusa kojima prosječni mjesečni prihodi po članu obitelji ne prelaze 65% proračunske osnovice (2.161,90 kuna)

U E kategoriji dodjeljuju se posebni bodovi tako da oni najsiromašniji dobivaju najviše bodova i imaju prednost pri odabiru za stipendiju. Dodatne bodove dobivaju i studenti koji studiraju izvan mjesta prebivališta, imaju braću i sestre koji su u obrazovnom sustavu, imaju djecu ili im je dijete preminulo, oni koji su živjeli u dječjem domu i/ili im je umro, nestao i nepoznat jedan ili oba roditelja, imaju roditelja s tjelesnim oštećenjem ili statusa hrvatskog branitelja te studenti koji imaju najmanje 60% utvrđenoga tjelesnog i osjetilnog oštećenja.

P – studenti s invaliditetom i studenti bez odgovarajuće roditeljske skrbi upisani na poslijediplomske sveučilišne studije.

Državne stipendije dodjeljuju se na temelju provedenoga javnog natječaja koji se raspisuje do 15. listopada tekuće akademske godine, a za prijavu je potrebno popuniti elektronički obrazac.

Državne stipendije u STEM područjima znanosti

Postupak dodjeljivanja državnih stipendija u STEM područjima znanosti u potpunosti je automatiziran. Ministarstvo znanosti i obrazovanja na temelju podataka koje posjeduju javne ustanove, te u skladu s kriterijima i uvjetima za dodjelu stipendija u STEM područjima, prepoznaje studente koji imaju pravo na ovaj vid potpore te ih automatski, putem elektroničke pošte na adresu u sustavu AAI@EduHr, obavještava da oni svoje pravo mogu ostvariti.

Studijski programi u STEM područjima znanosti

Studijskim programima u STEM područjima znanosti smatraju se studijski programi u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom, prirodnom te interdisciplinarnom (pretežito STEM) području znanosti te studijski programi kojima se stječe akademski odnosno stručni naziv prvostupnik informatike, poslovne informatike, informacijskih znanosti i informatologije.

Sve državne stipendije isplaćuju se u devet mjesečnih rata od 1.200 kuna na žiro-račun stipendista.

PRIVATNE STIPENDIJE

Osim svima dobro poznatih državnih stipendija koje dodjeljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja postoje i „privatnici“ koji žele stipendirati određeni broj učenika i studenata. Nekoliko privatnih davatelja stipendija zauzeli su mjesta na ovogodišnjem 14. Sajmu stipendija i visokog obrazovanja, a zainteresiranih nije nedostajalo.

"Kod nas je tako uređeno da možeš ići studirati u Ameriku, Kinu, Dubai ili Čak Tursku, a možeš ostati i u Hrvatskoj i primati našu stipendiju. Obavezno je napisati ispit iz engleskog jezika preko ljeta, a može se pisati i iz matematike. Ako dobro napišeš ta dva ispita dobivaš punu stipendiju od 12 tisuća eura, a moguće je dobiti i polovični iznos ili neku razinu financijske podrške, a glavni uvjet je prosjek ocjena iznad 4.0“, kažu predstavnici Rochester Institute of Technology Croatia.

Većina državnih stipendija namijenjena je studentima slabijeg socioekonomskog statusa, dok je za privatnu stipendiju važniji kriterij prosjek. Među poznatijim privatnim stipendijama nalazi se i stipendije za preddiplomski studij ekonomije i managementa te poslovnog prava i ekonomije Zaklade Ivane Hodak u sastavu Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta.

Privatnici stipendijama privlače buduće zaposlenike

Nekim privatnim tvrtkama je glavni cilj privlačenje i zapošljavanje visokoobrazovanih mladih ljudi s toga im nude stipendiranje, ali uz određene uvjete. Tako Hrvatska banka za obnovu i razvitak stipendistima nudi najmanje 2200 a najviše 2700 kn mjesečno, mogućnost obavljanja prakse, rad na modernim platformama i još mnoge druge povlastice. Od stipendista se očekuje da se po završetku školovanja zaposli u HBOR-u i mora ostati u radnom odnosu u trajanju od jedne kalendarske godine za svaku akademsku godinu za koju je primao stipendiju.

Da ne postavljaju ovakve uvjete samo privatne stipendije primjer je stipendija Grada Zagreba za izvrsnost.

Lidl Hrvatska nudi stipendiju maturantima i studentima za dodiplomski studij trgovine koji se održava u Njemačkoj. Od kandidata se očekuje minimalno B2 razina njemačkog jezika, komunikativnost, zainteresiranost za trgovinu i ekonomiju. Troškove studija preuzima Lidl te daje i mjesečnu stipendiju od 1400 eura za prvu godinu, a za preostale dvije godine taj se iznos povećava za 200 eura. Tijekom studija u fazama prakse počinje se raditi u područjima trgovine i svaka godina nosi sve više odgovornosti.