Razmjena povećava i izglede za dobivanje posla
Studirati na Erasmusu može se na razini preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog studija, a u može se obavljati i stručna praksa
Njemačka, Španjolska, Poljska, Austrija i Italija najatraktivnije su lokacije studentima koji se odvaže provesti semestar, dva ili čak više, u inozemstvu jer je kombinacija besplatnog obrazovanja i putovanja mnogima neodoljiva. Erasmus+ program je razmjene koji možete koristi tijekom studiranja, u svrhu studija ili prakse, a Erasmus Student Network (ESN) prva je ustanova kojoj će se studenti obratiti kako bi to i postigli.
U toj volonterskoj mreži na prvoj su liniji komunikacije studenti koji su već bili na studentskoj razmjeni, kako bi budućim erazmusovcima iz prve ruke prenijeli svoja pozitivna, ali i negativna iskustva, kazala je Vedrana Kovačić, komunikacijska menadžerica Mreže.
"Volonteri ESN-a organiziraju razne radionice o razmjeni, pa tako, primjerice, savjetuju kako napisati motivacijsko pismo, prepričavaju iskustva ostalih studenta i kako im je program Erasmus koristio pri povratku", objasnila je. Studirati na Erasmusu može se na razini preddiplomskoga, diplomskoga i postdiplomskog studija, a u inozemstvu se može obavljati i stručna praksa. Studirati se može od tri do 12 mjeseci, a mobilnost je tijekom studija moguće ostvariti više puta, uz uvjet da se poštuje trajanje od najviše 12 mjeseci po svakoj razini studija.
Studenti koji polaze integrirane studije, kao što je, na primjer, medicina, mobilnost mogu ostvariti u ukupnom trajanju do 24 mjeseca. Korisnici programa Erasmus+ tijekom studiranja dobivaju i stipendiju koja im pokriva barem dio, a ponegdje i sve troškove. Postupak započinje prijavom na vlastitom fakultetu, a nakon što je odluka o Erasmusu donijeta, potrebno je kontaktirati ured za mobilnost koji ima svaki fakultet. Studentu preostaje istražiti predmete i smjerove na stranom fakultetu te ih usporediti s predmetima na svom studiju. Prema trenutačnim pravilima, izborni se predmeti ne moraju poklapati s gradivom stranog učilišta dok se obvezni moraju poklapati s gradivom stranog učilišta do 80 posto.
Da je Erasmus pozitivno iskustvo koje studentima pomaže u daljnjem životu, govore i brojevi, pa tako Kovačić ističe da je 86 posto studenata s kojima je ESN poslije razgovarao ustvrdilo kako im se zahvaljujući Erasmusovoj mobilnosti poboljšala prigoda da dobiju bolji ili novi posao, a čak 92 posto studenata smatra da se nakon mobilnosti bolje snalazi u novim životnim okolnostima.
"Osim razvijanja 'mekih vještina' tijekom mobilnosti razvila sam se i kao osoba", kazala je Iva Jurjev, studentica iz Šibenika. Iva je također bila motivirana naučiti njemački, zbog čega je došla i do B1 diplome.
"Tijekom studija u inozemstvu radila sam na istraživanju o kulturološkim razlikama i stereotipima kod internacionalnih studenata, što me doista nadahnulo jer sam se prvi put susrela s predrasudama s kojima se susreću i druge nacije. Na kraju sam imala prigodu studirati s ljudima iz cijele Europe, ali i svijeta. To mi je pomoglo postati boljom osobom, lakše pronaći posao i imati bolju budućnost", zaključila je.