FPZG obrazovanje usmjerava u skladu s potrebama tržišta rada
Radom u nekom mediju upoznaju se ljudi koji rade u drugim medijima ili koji imaju neke svoje projekte i postaje se dijelom te neke zajednice koja na kraju možda može ponuditi i radno mjesto, kaže Renata Šimić, diplomirana novinarka
Cilj svakog studija trebao bi biti što bolje pripremiti studente za zanimanje za koje se obrazuju. No nerijetko smo svjedoci da po završetku studija mladi završeni stručnjaci ne mogu pronaći posao, i to baš zato što nemaju znanja i vještine koje njihovi budući poslodavci traže. Stoga se Fakultet političkih znanosti u Zagrebu upustio u velik i opsežan projekt "Unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a" – anketirao je studente i poslodavce kako bi vidio potrebe jednih i drugih te kako bi se u konačnici kolegiji izmijenili, doradili i obogatili upravo znanjima, vještinama i praksama koje studente po završetku studija čine konkurentnijima na suvremenom tržištu rada.
ZNANJIMA I PRAKSOM DO RADNOG MJESTA
"Na studentu je koliko će se prihvatiti prakse, novih izazova, i koliko će te više zanimati od teorije koja se uči na fakultetu. U mom slučaju, bila sam vrlo zainteresirana za televiziju, počela sam raditi na tom studentskom mediju, a imamo još dva pa za svakoga ima izbora,i ovdje sam praktično naučila dovoljno da mogu sama raditi televizijske priloge i proizvoditi medijski sadržaj. Isto tako, radom na mediju upoznaješ ljude koji rade na drugim medijima ili koji imaju neke svoje projekte, i postaješ dio te neke zajednice koja ti na kraju možda može ponuditi i neko radno mjesto, ovisno o tome koliko pokažeš da si zainteresiran ili ambiciozan", kaže Renata Šimić, diplomirana novinarka koja je samo jedan od primjera kako na FPZG-u studenti svoje ambicije mogu obogatiti kvalitetnim teorijskim, ali i praktičnim znanjima, koja im itekako pomažu na tržištu rada.
Fakulteti društvenih znanosti inače su deficitarni u pogledu praktičnog znanja i vještina koji su adekvatno primjenjivi na tržištu rada nakon završenog diplomskog studija. Stjecanje konkretnih vještina tijekom studija do nedavno je nerijetko zanemareno u programima nastave i ishodima učenja. No elementi provjere i osiguranja kvalitete studijskih programa na FPZG-u su se prije nekoliko godina počeli itekako razvijati. Tim se projektom postavio cilj - unaprijediti kvalitetu visokog obrazovanja razvojem i provedbom HKO-a na FPZG-u, i to tako što će izraditi standardi kvalifikacija za diplomski studiji novinarstva i politologije, unaprijediti postojeći studijski programi novinarstva i politologije, ali i unaprijediti nastavničke kompetencije
ŠTO JE HKO?
Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) instrument je kojim se uređuje sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj. Pritom je jedna od glavnih zadaća HKO-a povezati potrebe tržišta rada s obrazovnim programima na svih razinama. Ključni alati u tom povezivanju su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija te ishodi učenja.
Kvalifikacija je naziv za skupove ishoda učenja određenih razina, obujma i profila koji se potvrđuju svjedodžbom, diplomom ili drugom ispravom mjerodavne obrazovne ustanove, a standardom kvalifikacije određuje se njen sadržaj i struktura.Standardom zanimanja pak utvrđuju se ključni poslovi te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova za svako pojedino zanimanje.
Ključna poveznica standarda zanimanja i standarda kvalifikacija ishodi su učenja. Ishodi učenja su znanja i vještine, odnosno kompetencije koje pojedinac stječe učenjem i dokazuje adekvatnim provjerama, a koje su definirane na temelju znanja i vještina utvrđenih standardom zanimanja.
KVALITETNI STANDARDI ZANIMANJA
Prema tome, temelj za izradu kvalitetnih obrazovnih programa koji će biti u skladu s potrebama poslodavca kvalitetno su izrađeni standardi zanimanja koji sadrže ključne informacije o potrebama poslodavaca, sadržaju zanimanja i specifikaciji radnog mjesta. Tako pri definiranju obrazovnih programa važnu ulogu dobivaju i poslodavci čime se obrazovni sustav izravno povezuje s potrebama tržišta rada.
Anketu i istraživanje kojim su prikupljani podaci razvili su Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Hrvatski zavod za zapošljavanje, a samo istraživanje provedeno je u sklopu projekta "Daljnji razvoj standarda zanimanja uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira".