Zagreb - službeno kandidat za Europsku prijestolnicu kulture

Grad Zagreb našao se među devet gradova izabranim za mogućeg europskog grada kulture za 2020. godinu. Objavio je to Berislav Šipuš na konferenciji za medije, održanoj u Muzeju Mimara u petak u 17. travnja, točno četiri minute nakon zatvaranja natječaja za predaju kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.

„Veliki broj gradova, koji su se prihvatili ovog zahtjevnog zadatka i odlučili krenuti u utrku za prestižni naslov Europske prijestolnice kulture, smatram značajnim uspjehom svih nas, i Ministarstva kulture i gradova kandidata.“ – rekao je ministar kulture. Objavljujući imena gradova koji su u roku predali kandidaturu na natječaj za Europsku prijestolnicu kulture, ministar Šipuš posjetio je kako je prije dvije godine u prostoru Muzeja Mimara, u organizaciji Ministarstva kulture u velikog gornjoj dvorani održana prva javna prezentacija gradova koji su se natjecali za Europsku prijestolnicu kulture, čime je otvoren niz aktivnosti koje su poduzeti, kako bi se pratilo hrvatske gradove u želji za što boljom informiranošću.

Grad Zagreb, ovim je putem, i službeno ušao u trku za sami vrh nacionalnih prioriteta za nadolazeće šestogodišnje razdoblje. Ministar Šipuš dodao je kako važno što su hrvatski gradovi prepoznali da kulturu treba shvaćati kao katalizator kreativnosti koji vodi prema povećanju životnog standarda, potiče inovacije, stvara dobre temelje pozitivne konkurentnosti i smanjuje nezaposlenost.

Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj, podsjetila je uzvanike na prednosti koje gradovima nudi inicijativa EPK, jer je naslov u svim dosadašnjim prijestolnicama djelovao kao odskočna daska za postupne promjene u gradu ili dijelovima grada, utjecao na pozitivne promjene u identitetu gradova. Rašić je, također, istaknula i financijsku nagradu prijestolnici od milijun i pol eura, ali i pritom upozorila da će se tako prikupljen novac ulagati u stabilnost proračuna, neovisnost umjetničkih timova i vidljivost Europske unije.

Iznenađujuće, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić izjavio je kako Zagreb, budući da je glavni grad, vjerojatno neće biti izabran za europsku prijestolnicu kulture jer to ni do sada nije bila praksa. „Svaki od gradova koji su ušli u drugi krug natjecanja zaslužio je tu titulu.“ – zaključio je Bandić.

Podsjetimo, ulazak RH u Europsku uniju povezan je s EPK utoliko što smo članstvom u EU dobili mogućnost da jedan hrvatski grad bude Europska prijestolnica kulture. Sam projekt pokrenut je 1985. godine, a od 2011. za nositelje te titule biraju se dva grada iz dvije različite zemlje članice. Na razini EU-a se utvrđuje redoslijed zemalja za 13-godišnje razdoblje, a zemlje onda organiziraju izbor grada i moraju najmanje šest godina unaprijed objaviti poziv za natječaj. Sredinom svibnja 2013. godine (dva mjeseca prije formalnog ulaska Hrvatske u EU), ministri kulture zemalja članica EU-a postigli su suglasnost oko redoslijeda zemalja koje će u razdoblju 2020 2033. davati prijestolnice kulture, a Hrvatska je na redu prve, 2020. godine.

Svaki grad, potom, u svakoj državi samostalno kreira svoj program kulturne strategije temeljem raspisanog natječaja.

Iako pitanje razvitka kulturne strategije zaključno stoji u fazi odabira samih kandidata, Nataša Petrinjak, glasnogovornica Ministarstva kulture, smatra kako su same izrade strategija razvoja pojedinih gradova već i prvi pozitivni efekte projekta Europska prijestolnica kulture. „Vizije i planovi sadržani u strategijama bit će vrijedna osnova za razvoj i napredak pojedinog grada i ako ne bude izabran za Europsku prijestolnicu kulture“, ističe Petrinjak..

S obzirom na sumnje gradonačelnika Bandića, zanimljivo je sagledati kulturnu strategiju grada Zagreba za razdoblje od 2015-2022. godine, koja većinom svoj pristup polaže na činjenici kako je riječ o najmlađoj europskoj metropoli. U ozračju kojeg je uspio zadržati unatoč razvijenim karakteristikama velegrada, hrvatska metropola kandidaturom iskazuje viziju grada koja će dugoročno osnažiti kulturu u pokretački proces obnove i općeg prosperiteta grada i svih njegovih građana.

Sanja Cvjetko Jerković, ravnateljica projekta Zagreb EPK 2020, smatra da ukoliko Zagreb izbori titulu Europske prijestolnice kulture, iskoristit će je prvenstveno u smjeru transformacijskog kapaciteta kulture i umjetnosti kako bi pokrenuo pozitivne promjene u društvu. Prvenstveno, fokus bi bio usmjeren na razvoj nove infrastrukture i proizvodnih mogućnosti. Konkretno, riječ je kulturnoj obnovi nekih rubna područja poput Dubrave, Sesveta ili Španskog te revitalizaciji Paromlina, Gredelja, Badela i ostalih objekata industrijske arhitekture, koji već jesu u planu razvoja Zagreba do 2020. Spominjanje i kulturno jačanje godine te rješavanje problema rijeke Save koja je potpuno neiskorištena i zapravo razdvaja grad, a mogla bi postati dostupna za razne sadržaje, jedan je od zanimljivijih primjera spominjane obnove, kao i kulturno pozicioniranje Gornjeg grada.

U Gradu Zagrebu, naime, godišnje se prosječno realizira 270 festivala, 550 izložaba, 228 koncerata, predstava i projekcija. S ukupnim brojem od 5000 kulturnih i umjetničkih događanja godišnje, riječ je o sceni koju u posljednjih dvadeset godina obilježavaju i inicijative koje dolaze izvan kulturnog sektora i bitno doprinose raznolikosti, inovaciji i jačanju društvenog angažmana u kulturi.

Međutim, samo imenovanje glavnog grada kao službenog pobjednika u trci za europsku kulturnu prijestolnicu još uvijek je upitan.

Dakako, čiji će program biti najoriginalniji i tko će se od devet hrvatskih izboriti za prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020., pitanje je koje će biti odgovoreno tek službenim proglašenjem krajem lipnja.